folder  Kategorija: Ostalo

Ukupno: 77


Srušena još jedna stara zgrada u Đurđevcu

Ovih dana srušena je još jedna stara zgrada u središtu grada koja je ispisala povijest Đurđevca. Riječ je o zgradi na Trgu sv. Jurja 3. Parcelu ove zgrade činila su nekad dva zasebna kućišta obitelji Berta i Kožar. Kožarovo kućište...

Učestale dražbe imovine Đurđevčana krajem 19. stoljeća

Krajem 19. stoljeća u Narodnim novinama često se susreću dražbe nekretnina pojedinih Đurđevčana zbog novčanih dugovanja fizičkim osobama. Nije riječ samo o Đurđevčanima, nego i o mnogima drugima iz ostalih hrvatskih krajeva, pa su dotični oglasi zauzimali i po nekoliko...

Bazijančevi članci o zdravlju u Đurđevečkom vjesniku

Ugledni đurđevečki liječnik dr. Petar Bazijanec (1898. – 1981.) bio je uvijek spreman za šalu, pristupačan, često je pacijentima, osim što ih je liječio, davao ispravne savjete za zdrav život. Činio je to u ordinaciji, u radijskim emisijama, ali i...

„Več konj bo!“ – narodna priča

Jedna egzistencijalna priča nastala u siromašnoj obitelji. Takve umotvorine mogli su izmišljati samo pošteni siromasi. Bogatuni nisu za to imali vremena jer su danonoćno bdjeli nad imovinom i brojili forinte. Bili so tak siromašni ljudi, čovek i žena. Od silne...

O izvorištu jedne pučke pjesme

Đurđevečki etnomuzikolog Franjo Židovec (1903. – 1987.) zapisivao je narodne pjesme u Đurđevcu i okolici. Jedan od njegovih kazivača pjevača bio je Ivan Kundačić (1873. – 1957.) iz Đurđevca. Kundačić je bio darovit za pjesmu, vrsni pjevač, „riznica narodnih napjeva“,...

„Vreče“  – narodna priča

Najvjernija kazivačica usmenog narodnog blaga Miroslavu Dolencu Dravskom bila je njegova majka Elizabeta Dolenec rođena Posavec iz Medvedičke. Elizabeta je rođena 1915. godine na Severovcima. Ona mu je ispričala ovu priču: Tak je bil pri nas vu podravskom hataru jeden...

Rusanove zdravice

Usmenoknjiževnom retorikom nazivamo ono govorenje kojemu je zadaća uvjeriti koga u što, izreći neke sadržaje takvim govornim umijećem da se pridobije slušatelj i da se takvim tekstom postignu željeni učinci. U takve retoričke oblike možemo svrstati zdravice. Zdravica je pak...

Narodna priča – “Kak je čovek na spoved išel?!”

Česta je tema narodnih priča o čovjeku, župniku i ispovijedi. Jednu je ispričao jegedaš Pero Subotičanec (1906.) iz Drenovice. Jempot je bil tak jeden preveč prekšen čovek, al je itak bil pobožen, išel redno k meši, obnašal cirkvene dužnosti i...

Kosci – narodna priča

Evo još jedne narodne priče iz usta Marije Žagi iz Novigrada Podravskoga: Tak so bili negda gazda i sluga i otputili se kosit. Kosili so i kosili, a do njejo so bili međaši, više koscov je isto kosilo. Vu tom...

Narodna priča – „Presoljeno jelo“

Evo jedne priče Marije Žagi rođene Rumek (1931.) iz Novigrada Podravskog, rođene u Gornjoj Šumi. Tak je jempot mati kuhala jelo, a imala je tri snehe. Dok je kuhala, mati je jelo osoljila, a kak je goder koja sneha došla,...

„Vredna žena“ – narodna priča

Ova narodna priča govori o tome kako se jedna gazdarica hvalila što kuha doma i koliko pojedu njezini ukućani, premda su svi, pa i ona sama, dobro znali da je to daleko od istine. Priču je Miroslavu Dolencu Dravskome 1970-ih...

Učitaj još
Podravske širine