folder Kategorija: Zavičajna povijest
Ukupno: 146
Od športskih aktivnosti u prvoj polovici 20. stoljeća najznačajniji je bio nogomet, a u okviru športskog društva Graničar povremeno su djelovale kuglačka, biciklistička, stolnoteniska i šahovska sekcija. Međutim, osim ovih sportova zabilježen je i tenis. O igranju tenisa u Đurđevcu...
U ranome novom vijeku obilje šuma i (polu)poplavnih područja predstavljalo je gotovo neiscrpan izvor svježeg poljoprivrednog zemljišta koje je trebalo ratarima i stočarima zbog povećanja stanovništva u to doba. Takva mjesta u đurđevečko-virovskoj Podravini nalazila su se između desne obale...
Za vatru vrijedi uzrečica da je ona „dobar sluga, a loš gospodar“, a to njezino loše gospodarenje došlo je do izražaja u požarima koji su mogli poharati čitava naselja. Požare iz prošlih stoljeća smatramo katastrofalnima jer su oni doista takvi...
Pred sam kraj Prvoga svjetskog rata i u razdoblju raspada Austro-Ugarske Monarhije i uspostave Države SHS u sjevernoj Hrvatskoj u jesen 1918. godine došlo je do javljanja svojevrsnog anarhičnog stanja kojeg su provodile grupice odbjeglih vojnika nezadovoljnih ratom, trenutnim stanjem...
Premda je kod njih izazivala strahopoštovanje, Podravci su odavno savladali rijeku Dravu i iskoristili njezine brze i hirovite vode. Njome je čovjek odavna plovio drvenim čamcima i splavima. Uspoređujući današnju plovnost rijeke Drave, posve je nevjerojatan podatak da je 1865....
Budor je plemićka obitelj čiji su članovi pripadali hrvatskom, slavonskom i ugarskom nižem plemstvu. Povijest obitelji možemo pratiti od XIII. stoljeća. Budori potječu vjerojatno iz ugarskog dijela kraljevstva (Vespremska županija) odakle su se u XIII. st. preselili u Slavoniju (Križevačka...
Ugljen je Podravini bio glavna energetska sirovina u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, sve do početka elektrifikacije. Parni strojevi na ugljen pokretali su moderne paromlinove, i druge tvornice, te elektrane (munjare), a najposlije i željeznicu. Osim toga, ugljen...
Kraljevski kotarski sud u Đurđevcu, koji je pripadao Sudbenom stolu u Bjelovaru, uspostavljen je na današnji dan davne 1875. godine naredbom kraljevskoga hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoga vladinoga Odjela za pravosuđe br. 364. Nakon razvojačenja Vojne krajine kotarski sud đurđevečkoga kotara počeo je...
Koprivnički kraj povezan je željeznicom sa Zagrebom i Budimpeštom 1870. a 1900. godine otvorena je pruga od Križevaca do Virovitice preko Bjelovara i Kloštra. Tako je đurđevečka Podravina nepravedno ostala prometno odsječena od glavnih željezničkih prometnih pravaca, premda je cijelu...
U Đurđevcu je do Drugoga svjetskog rata djelovalo nekoliko tiskara i knjigovežnica čiji su vlasnici ujedno vodili i knjižare i papirnice. Virovec Peroslav Ljubić (1869. – 1944.), najpoznatiji tiskar u ovome kraju, koji je svoj posao vodio u Virju od...
Manje upućenima na početku valja odmah pojasniti da je ovdje riječ o vlasništvu nad šumama i gospodarenju šumama. Još u krajiško doba šuma i obradiva zemlja bili su carsko vlasništvo. Što se šuma tiče, graničari su imali pravo korištenja šumama...
Prvi svjetski rat rezultat je političke krize, odnosno nesuglasica između dvaju političkih saveza (Antanta, Centralne sile), a potom i atentata na austrijskoga prestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu. Stoga je car i kralj Franjo Josip I. 28 srpnja 1915. godine objavio...