Hajduković je jednu svoju pjesmu posvetio hrvatskome rodoljubu svećeniku Vjekoslavu Hegediću, koji je 1897. godine na izborima pobijedio mađarone te je većinom glasova Podravaca izabran u Hrvatski sabor. Na spomen svoje pobjede školovao je...
Svećenik koji je gotovo čitavu svećeničku službu proveo u Podravini bio je Eduard Slavko Fišter koji je umro u Kalinovcu 19. travnja 1932. godine. Porijeklom je s Banovine gdje je rođen 5. veljače 1874....
Zlatnim slovima je u povijest Virja upisano ime župnika Josipa Ignacija Uzornica jer je on 1809. godine započeo voditi Spomenicu Župe svetog biskupa Martina u tome mjestu. Bilo je to odmah po njegovu dolasku...
Nekolicini zaslužnih svećenika Virovaca svakako treba pribrojiti i Matiju Markova rođenog 23. siječnja 1891. godine. Nakon završenog bogoslovije u Zagrebu zaređen je 1915. godine. Kapelan je u Pregradi, Kašini, Đurđevcu, Zagrebu i Krapini. Potom...
U obitelji đurđevečkog krojača Martina Pintara (1848.-1915.) i njegove supruge Marije Pintar rođ. Barašić rođen je u Đurđevcu 26. svibnja 1884. Vilim – Vilko Pintar, a kršten sljedećeg dana. Relativno dobrostojeći i obrazovani roditelji...
U Đurđevcu je 5. ožujka 1883. godine rođena Marija Delač kao kćer (i prvo dijete) Đurđevčana Antuna i Barbare Delač rođ. Matkov. Kao djevojka iz rodnog je Đurđevca otišla u samostan sestara milosrdnica u...
Svećenik Josip Lehpamer rođen je u samoborskim Rudama 11. siječnja 1832. godine. U Zagrebu je završio klasičnu gimnaziju i filozofsko-teološki studij 1855. godine, kada je i zaređen. Odmah je počeo raditi u nadbiskupskoj pisarnici,...
U Kalinovcu je 3. siječnja 1887. godine umro župnik Mirko Krsnik. Bio je to posebno tužan događaj za Kalinovčane jer je to bio njihov prvi župnik i jer je umro iznenada ne navršivši još...
Ivan Golub rođen je 21. lipnja 1930. godine u Kalinovcu kao petnaesto i posljednje dijete Luke Goluba i Barbare rođ. Kovač. U rodnom Kalinovcu je polazio osnovnu školu od 1937. do 1942. godine, a u Zagrebu je...
Tradicija crkvenog pjevanja u Đurđevcu očito je vrlo duga jer imamo podatke da su u 17. stoljeću u Đurđevcu bili orguljaši koji su imali ulogu i crkvenih pjevača. Naime, iz zapisnika kanonske vizitacije obavljene...
