Žigosanje novčanica nakon Velikog rata

Po završetku Prvoga svjetskog rata došlo je do vojnog poraza Austro-Ugarske Monarhije, ali i njenog raspada na nekoliko novih država. Ključno je bilo prijelazno razdoblje do uspostave novih država, a najveći problem predstavljao je obezvrijeđeni austrougarski novac, koji se upotrebljavao sve do tiskanja novih valuta pojedinih država. Takav je novac još uvijek kolao Hrvatskom koja se tada našla u novoj državi, odnosno Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, u kojoj je glavnu riječ imala Srbija. No, osim austrijske krune, na području nove državne tvorevine u optjecaju su bile i druge valute; srpski dinar, crnogorski perper, mađarska kruna, bugarski levi i njemačka marka. Najveći problem predstavljala je austrijska kruna koje je bilo najviše, malo je vrijedila, a kao novac bila je prisutna i u drugim državama. Ona je tijekom ratnih godina uvelike dotiskavana, pa je zbog nastale inflacije potpuno obezvrijeđena. Također je opasno prijetio i unos novih kruna u Kraljevinu, pa su vlasti naredile žigosanje svih austrijskih kruna, koje su kao takve trebale potrajati do zamjene u srpski dinar. Pravo žigosanja dobili su općinska i gradska poglavarstva, kotarske oblasti, banke, porezni uredi i ostale javne ustanove, pa i župnici. Žigovi su udarani proizvoljno, na različitim mjestima novčanice, u ranim bojama i oblicima. Nakon toga, tijekom 1919. godine provedena je zamjena u omjeru 4 austrijske krune za 1 srpski dinar. Na fotografijama priložene su dvije novčanice žigosane u uredu Opčinskog poglavarstva u Đurđevcu.

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!