Kuga u narodnoj predaji


 

U 18. stoljeću, a i prije, Podravinom su harale brojne zarazne bolesti od koje je poumiralo mnogo ljudi, kao 1772. godine, na primjer. Tako je uz brojne ratove kuga bila jedna od glavnih tema kućnih razgovora o davnoj prošlosti i nesrećama koje su morile ondašnji svijet. Dio takvih priča zapisala je seljakinja Mara Matočec, književnica i političarka. U zapisu navodi da se nekad teško živjelo jer, ako nije bilo rata onda su harale epidemije. Toliko je ljudi znalo odjednom umrijeti da grobar (jamar) nije mogao nakopati toliko grobova, a i zbog širenja zaraze znali su ih pokapati u jednu zajedničku jamu. Zapisala je: Zato vidite da se mole i litanije: Od kuge, glada i rata oslobodi nas Gospodine! Liječnika nije tada bilo kao danas pa su ljudi nastojali raznim i čudnim postupcima otjerati kugu. Jednom je selom noću vikala velika žena: Ječte ljudi pora, luka i češneka, al još k tomu kominiko travo! Navodno je bolest jenjala, ali ne previše. U drugoj pak priči bilježi preporuku neke starice: Znate kaj, vi morate selo oborati okolu naokolu z jenom brazdom. Samo morajo biti dva voleka dvojčeca, dve dekličke dvojčice i dva dečeca dvojčeca. Iti morajo oborati selo, to jest, naokolu sela prejti s plugom i zorati bar jeno brazdo. I više nigdar ne bo kuga v našem selu. Ona bode otišla. Dobro so poslunoli babo. Napravili so kak je ona rekla. I orali voleki, dečeci i dekličke. I zbilja – da je bilo kakovo vračtvo, ne bi tak bili kugo oterali. I pak je bila stara ženica na pomoč Đurđevcu. Ova priča vjerojatno je povezana s vjerovanjem da su Đurđevčani počeli štovati sveta Tri kralja u 18. stoljeću za vrijeme epidemije neke bolesti.

MATOČEC, Mara. „Prelec“, Sabrana djela Mare Matočec, ur. Vlatko Smiljanić, Zagreb, 2017., 212-214

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!