Jedno od obilježja bivše komunističke Jugoslavije bile su omladinske radne akcije koje je vlast organizirala i provodila za izgradnju željezničkih pruga, cesta, javnih zgrada, infrastrukturnih objekata, pošumljavanje… U tu svrhu korištena je mladež dobrovoljno okupljena u radne brigade ustrojene pod kapom Saveza socijalističke omladine. Radne brigade osnivane su po teritorijalnom principu (kotar, općina, zajednica općina) i svaka je nosila ime kojeg lokalnog narodnog heroja koji se iskazao kao komunist i borac za vrijeme Drugoga svjetskog rata, ili pak pokojnog lokalnog komunističkog partijskog uglednika ili nekog drugog zaslužnika. Prva radna akcija u Jugoslaviji nakon rata pokrenuta je za izgradnju željezničke pruge Brčko-Banovići 1946. godine, a potom i drugih objekata porušenih tijekom rata. Sudionici ovih, kao i nekih drugih poslijeratnih radnih akcija, bili su dijelom i „dragovoljci“: zatvorenici, razni osuđenici, kažnjenici, ratni dezerteri, hrvatski domobrani, politički neistomišljenici i razni prijestupnici. Trajale su do kraja 1950-ih godina, s izuzetkom na izgradnji autoputa Bratstvo i jedinstvo. Masovnije su provođene 1970-ih, uglavnom radi promoviranja komunističke ideologije i da mladi na jednom mjestu osjete „doživljaj bratstva i jedinstva“. Prvenstveni razlog odlaska mladih na kasnije radne akcije bilo je druženje. Brigade su se na samom radilištu natjecale po učinkovitosti, a najvrjedniji pojedinci i brigade dobivali su udarničke značke. Nakon rada na „trasi“, u naselju gdje su sudionici boravili, organiziran je ideološko-politički rad te društveni, kulturni i športski život, te su pohađali razne korisne tečajeve. Svi su nosili jednaka radna odijela, majice (brigadne i akcijske) i patike, a na radnim bluzama nosili su ambleme svoje brigade. Nije nam poznato kada je Đurđevec poslao svoju prvu brigadu na radnu akciju, ali je zabilježeno da je Kotarski komitet Narodne omladine 1954. godine uputio brigadu „Vilim Galjer“ na izgradnju hidrocentrale Vinodol (komandant brigade Josip Đeri, zamjenik Ivan Škorajnec). Kasnije je općinska brigada nosila ime Mihovila Pavleka Miškine i svake je godine odlazila na akciju, od 1979. do 1987. godine: Pešter /Srbija, Bosanski Brod, Titograd /Podgorica, Osijek, Negotin / Srbija, Vlasina / Srbija, Suha krajina / Slovenija, Ibar / Srbija i Knin.