Na spomen kopriva mnogi se prisjete iz djetinjstva poznatih stihova: Išla baba f potok srat / s koprivami rit brisat. / Kak je to vraža trava / od koje je rit gobava! Njezina ljekovitost svima je poznata, pa je ljudi sami beru za svoje potrebe i prodaju. Mlado lišće koprive itekako može zamijeniti špinat u ljudskoj prehrani, te biti osnovni sastojak kolača i piva, s čime su se okušali Koprivničanci na Renesansnom festivalu. Osim toga, važna je i u prehrani domaćih životinja. Nasjeckane koprive davale su se jesti pilićima, purićima i guščićima, pa čak i svinjama zametene s kukuruznem šrotom. Treba se sjetiti i koprive kao sredstva za gnojidbu i zaštitu bilja, pa je mnogi koriste u svome vrtu. Ima li koga od nas a da nije od roditelja osjetio žarenje na listovima, kada bi nas zbog kakvog „grijeha“ opleli po nogama!? Znači da su koprive, a pogotovo žargučice (vrsta koprive s malim lišćem) bila itetkako dobro odgojno sredstvo, puno bolje nego današnji eu-paragrafi protiv nasilja i priručnici kojekakvih gurua o suvremenom odgoju djece. Zdrave i učinkovite. Zato se koprive na seoskom imanju nikad nisu uništavale jer su itekako bile potrebne zbog svoje široke primjene.