Grede


Snimio Marijan Slunjski

Đurđevčani gredama, odnosno gredicama, nazivaju pješčana uzvišenja na Peskima koja izgledom podsjećaju na grede, dakle dugačka i uža uzvišenja nastala snagom vjetra. Nalazimo ih i u šumskim predjelima (Berek) a poneka i u polju. Imena su dobile najčešće po đurđevečkim prezimenima i nadimcima, odnosno onim žiteljima koji su na njima prvi napasali stoku ili ih agrarno iskorištavali. Pojedina takva prezimena zabilježena su u Đurđevcu još u 18. stoljeću. Prostranija uzvišenja nazivali su bregima. Na Peskima i u šumi Berek nalaze se grede: Kopčica, Jegedušev breg, Velike i Male preložnice, Čistine, Lovrekiš, Gredice, Kropa (okrugla greda), Repašička, Plantekovica, Vasiš, Jurijev breg, Bukove gredice, Gredice pod ogradi, Velika i Mala Matičkovica, Visoka greda (nekad se obrađivala), Ercklada, Kolarova greda, Đurkova gredica, Klenova gredica, Lipova gredica, Kuduminka, Bušičina, Bobnarina, Erkecina, Markezov breg. Od Peskov prema konacima uz kanal Bistru je velika greda Pezdurka na kojoj su se odmarale krave na ispaši i gdje su pastiri iskopali zdence za napajanje stoke. Na gredi pored Flajnekiša na Severovcima ležale su pak severovečke krave. Slijede Šašnata greda, Rastova greda, Mijolanske, Smešnakova greda, Ledinka, Korlinova greda, Leskova greda, Greda pod Konjarekovem konakom, Grabrova greda, Pepelane (brijeg poput stoga sijena), Pavlanečka greda, Čuvaševa greda, Lađenik (greda po kojoj su se do Drave vukle lađe za mlinove). Gredama su nazvane i pojedine šume, na primjer, Lepa greda i Bakovečka greda.

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine