Tatar je jedan od mnogobrojnih narodnih naziva pojedinih predjela u đurđevečkoj okolici. Ovaj vinogradarski brijeg s okolnim oranicama smješten je desno od raskrižja putova zvanog Pri crnom Jezušu. Paškal Cvekan navodi u svojoj knjizi o Virju (1976.), u kojoj piše o Šemovcima: „Napose je u narodu ovoga kraja ostalo sjećanje o Mongolima-pesoglavcima, koji su Podravinu poharali 1242. godine, jer se i danas još neka uzvisina prema sjeveroistoku od puta k Svetoj Jani naziva Tatar…“ On ga ovdje gleda s druge strane, s ceste koja vodi u Svetu Anu. Ovaj podatak navodi na pomisao da je predio dobio ime po Tatarima, ali ne mora biti tome tako. Druga, vjerodostojnija inačica izvora imena moguće je nastala od đurđevečkoga prezimena Tatar, kojeg povijesni izvori (crkvene matične knjige, kanonske vizitacije) bilježe u 18. stoljeću. Prvi put spominje se 1700. godine. Posve je normalno da je dotična obitelj u tom predjelu posjedovala kakvu oranicu, vinograd ili šumu, pa je po njoj predio dobio ime. Točan smještaj možete vidjeti na priloženim isječcima karti.