Mnogi narodni običaji vezani su uz određene blagdane i prigodne datume tijekom godine. Takav je običaj i za Fašenk. Za pojedine već znate, ili ste čitali o njima. Ovdje ćemo govoriti o još nekima, manje poznatima. Ujutro na Fašenk žene su mele i čistile kuću, a smeće bacale na ulicu na put. Isto tako, čistile su i kokošinjce. Crne kokoši nisu imale sreće kad je nastupio Fašenk. Toga dana morala se zaklati i skuhati crna kokoš, jer se vjerovalo da će se u protivnom “objesiti”. Žene na Fašenk nisu smjele šiti jer bi se prema vjerovanju kokošem zašila rit, to jest, ne bi mogle nesti jaja koja su itekako potrebna za uskrsne blagdane. Muškarci su istovremeno runili kukuruz kao sjeme za proljetnu sjetvu. Kako su odabrali povoljno sjeme? Ne po kvaliteti zrna, nego predviđanjem. Uzeli bi nekoliko zrna s jedne hrpe i posadili ih u kakvu posudu sa zemljom. Takva zrna posijana ujutro nagoviještala su kakav će biti kukuruz za ranu sjetvu, odnosno sadnju, jer Podravci kukuruz ne siju nego sade. Sljedećih nekoliko zrna posijanih o podne odnose se na sjetvu u optimalno vrijeme, a zrna posijana uvečer na kasnu sjetvu. Na kraju su posijali onaj sjemenski kukuruz koji je najbolje uspijevao u posudama. Običaj je sličan onom kada goričari na Vincekovo režu lozu i stavljaju je u vodu, što će im na kraju predvidjeti rodnost u trsju te godine. Muškarci su još na Fašenk čistili i uređivali voćke, jer bi im to, prema vjerovanju, utjecalo na njihovu rodnost.