Za cement se u ovom dijelu Podravine znalo krajem 19. stoljeća a već nakon nekoliko godina pojavili su se i prvi proizvodi od betona. Tome svjedoči oglas u virovskom Podravcu što ga je dao trgovac Mirko Barac u Kloštru 1903. godine. Njime Podravce obavještava da je u Kloštru otvorio tvornicu cementne robe. Tvornica cementnog utorenog criepa i taraca za pokrivanje zgrada i taracanje crkava, hodnika, kuhinja, cievi za mostove, propuste, kanalizacije… Upotrebljavaju se posvuda a dobivaju se u svim veličinama u promjeru 30, 40, 50 i 60 cm. Moj cementno utoreni criep upotrebljava se u svim zemljama i nalazi uslied svoje prednosti pred svakim pokrivačim materijalom sve veću uporabu, a osobito se iztiče: nedostiživom odoljivošću proti nevremenu, kao tuči, plohi, sniegu i mrazu. Ne smrzava se i ljušti nikada, te su ponovna pokrivanja ili popravci izključeni za sva vremena. Criep ne upija vlagu pošto je sasma dozrio i katraniziran, te je usljed toga svojstva medju inim za gospodarstvene i ine sgrade od najveće važnosti i neobhodne potrebe. Najveća sigurnost kod vatre jer ovaj criep odoljeva najvećoj vrućini dočim glineni i obični krovni criep popuca. Mnogo jeftiniji nego svaki pokrivački materijal, 1.000 komada 80 kruna.

Evo dokaza: Na 1 četv. metar treba 14 criepova po 8 filira, 1 letva 15 filira, 6 čavala po 0,2 filira (ukupno 1,29 kruna), a običnog criepa (biber; op. a.) na 1 četv. metar treba 50 komada po 2,4 filira, 3 letve po 24 filira i 12 čavala po 0,4 filira (ukupno 1,69 kruna), dakle, kod svakog četv. metra 40 filira prištednje. Ubrzo se pojavila još jedna „tvornica“. Đurđevečki trgovac Jakob Gottlieb pokrenuo je slični pogon u Novigradu 1905. godine. Proizvodio je cementni crijep, štuble, cijevci, žljebnjake, kopanje za stoku i ploče za taracanje. Takvog crijepa donedavno smo nalazili na našim starim gospodarskim zgradama i kućama. Odolijevao je dugo godina, ali su se utjecajem atmosferilija na njem stvorile rupice pa je postao porozan, tanji i lomljiv. Kopanje za stoku i danas nalazimo na starim zapuštenim kućištima uz zdence.