Kako je Prekodravlje pripojeno hrvatskom teritoriju 1753. godine


Sustavu kapetanija Varaždinske Vojne krajine 1595. godine pridružena je i kapetanija Petrinja koja se ustvari nalazila u Hrvatskoj krajini, ali je iz upravnih i fiskalnih razloga pripojena Varaždinskoj krajini. Naime, zbog nesloge hrvatskih staleža i nemogućnosti namicanja potrebnih sredstava za izdržavanje petrinjske vojne posade Petrinja je pripala Slavonskoj Vojnoj krajini kao zasebna teritorijalna jedinica Varaždinske Vojne krajine. To će se promijeniti 1753. godine kada je carica Marija Terezija izdvojila Petrinju iz Varaždinskog generalata te je pripojila Banskoj krajini. Zauzvrat, Varaždinski generalat dobio je područje između starog i novog toka rijeke Drave, poznatije kao Repaš. Ubrzo su se na tom području razvila hrvatska sela: Novo Selo (kasnije Ždala), Gotalovo, Gola i Trčkovec. Ugarska županija Somogy, u čijem se sastavu dotad nalazio Repaš, nije željela prepustiti taj dio teritorija pa je došlo do zemljišnog spora između ugarskog plemstva i vojnokrajiških vlasti. Još iste godine Ratno vijeće u Beču zatražilo je izvješće o tijeku spora između Varaždinskog generalata i županije Somogy. Mađarski su plemići pokušavali vratiti Prekodravlje 1779. i 1805. godine, ali bez rezultata. Usprkos protivljenju Ugarske, Varaždinski generalat pripojio je Repaš Đurđevečkoj pukovniji, u čijem će sastavu ostati sve do ukidanja Generalata 1871. godine. Spomenuti teritorij zapravo je bio hrvatski jer je korito rijeke Drave činilo granicu, ali je svojevremeno ono promijenilo svoj tok južnije, tako da se teritorij našao s njezine sjeverne, odnosno ugarske strane.

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine