U vrijeme Austro-Ugarske Monarhije udio žena u javnim službama bio je minimalan. Najviše žena bilo je prisutno u učiteljstvu. Prvu učiteljsku školu za žene otvorile su časne sestre milosrdnice u Zagrebu 1848., a od 1875. godine djeluje i Zemaljska ženska preparandija. Ispočetka su školovane učiteljice dolazile iz građanskih obitelji, a rjeđe iz seljačkih. Prema školskome zakonu žene su kao učiteljice mogle službovati samo kao djevojke ili supruge učitelja. Ako bi se kojim slučajem udale za koga drugog, morale su se odreći učiteljske službe. Prema nepotpunim podacima do 1940. godine u nižoj i višoj građanskoj školi u Đurđevcu službovalo je najmanje šest domaćih učiteljica: Anka Šostarec, Doroteja Hodalić, Justina Rasinec, Anka Pavin, Ljubica Židovec, i Ljubica Turković, supruga uglednog liječnika Petra Bazijanca, dok su Adela Engelhart, Marija Janči, Cecilija Dokić i Marija (Mimica) Vedriš bile djelatne izvan Đurđevca. Treba napomenuti da su sve porijeklom iz seljačkih obitelji, osim Marije Vedriš i Adele Engelhart. Prva učiteljica u Đurđevcu bila je domaća djevojka Ana (Anka) Šostarec (1855. – 1916.), koja je počela službovati već 1875. godine. Cijeli svoj radni vijek provela je u Đurđevcu do 1915. godine. Udala se za učitelja u Đurđevcu Milana Poljaka. Zdušno se posvetila tradicionalnim ženskim rukotvorinama, odnosno đurđevečkom narodnom vezu. Svoje stečeno znanje i umijeće vezenja prenosila je na školsku djecu. Doroteja Vedriš rođ. Hodalić (1882. – 1962.) kraće vrijeme službovala je u Šemovcima, a potom u Đurđevcu od 1905. do 1906., kada je nakon udaje napustila službu. Ponovno se aktivirala od 1912. do 1935. godine. Udala se za učitelja Martina Vedriša (1876. – 1953.), udovca, kasnije ravnajućeg učitelja i školskog nadzornika.

Njihova kćerka Marija/Mimica Vedriš (1911. – 2004.) također je bila učiteljica i udala se za učitelja Matiju Miholeka (1906. – 1947.). Cecilija Dokić (rođ. 1875.) službovala je u Ferdinandovcu od 1902. do 1906. godine, a potom u Baćindolu. Justina Rasinec (1890. – 1918.) kratko je radila u Budrovcu i Đurđevcu. Za Ljubicu Židovec poznato je  da je u Đurđevcu službovala od 1925. do 1937. godine, a stanovito vrijeme u Budrovcu i Dinjevcu. Nije se udavala sve do svoje 66. godine starosti, kada se vjenčala s učiteljem Matom Sudetom, bratom učitelja i književnika Đure Sudete. Marija Janči (1880.) bila je na službi do 1906. godine u Križevcima i Vojakovcu. Tada se udala za vinogradara na gospodarskoj školi u Križevcima Stjepana Koydla. O učiteljici Adeli Engelhart (1882. – 1927.) opširnije možete pročitati u zasebnoj objavi. Moguće da je učiteljicom bila još koja domaća djevojka, ali o tome nemamo nikakvih saznanja.