Prema zahtjevu zagrebačkoga biskupa Jurja Haulika svi su župnici prema određenom obrascu morali dati opis svoje župe. Tome se odazvao i župnik u Ferdinandovcu Ivan Južak. Takvi opisi dali su vrlo značajne podatke o župama ali i činjenice važne za povijest pojedinog mjesta i kraja. Južak piše da župa pripada đurđevečkoj regimenti br. 6 u okviru Varaždinskoga generalata da selo posjeduje 94 kuće. Opisuje kako je i kada selo nastalo, daje popis naselja (konaka), nabraja vodotoke, opisuje čime se župljani bave, što uzgajaju, kakva zvjerad živi u okolici (srna, vuk, zec, lisica), ptice (kanjuri, vrane, svrake, kosovi, kreštalice, kvake, drozdi, golubi, škvorci, škerlci, divlje race a največma vrapci), kakvog ima drveća. Zatim iznosi: U starom Brodu od 1845. godine nalazi se drvena crkva sv. Nikole, župni stan, stan časnika i groblje. Druga razvalina nalazi se na Pavlancima, pola sata od župne crkve prema sjeverozapadu. nalaze se temelji crkve sv. Pavla apostola, ili ostatak samostana ili župnog  stana među šumama pred turskom najezdom. Godine 1845. nađena je kod Rastja jedna jama puna mrtvih tjelesa a među njima jedno tijelo: plave hlače i crvena dolama, znak hrvatskih konjanika, koji su se borili s Turcima. Dalje donosi da selo ima 478 žitelja i 14 stranih slugu, da govore kajkavski a samo nekolicina mladih muškaraca koji hodaju s drvima po Slavoniji. Napominje da je škola započela s radom 1815. godine još u Brodu s prvim učiteljem Tomom Pristićem. Sada (1850.) ima 77 djece. Iza toga donosi kraći opis nošnje. Nošnja se ni u čemu ne razlikuje od mađarske podravske, od vojničke, kojom se služe vojnici, a ostali muškarci čuve, kožuhe plave čakšire, čizme ili opanke. Žene pak kao i muškarci nose surke kratke i kožuhe, cipele i čizme crne, lajbece i rubače (takozvane sukne), svakovrsne boje, bele peče i najviše crne pregače. Kraljuš je neznatan kod ovog spola, nego na glavi široki privezalki na svilenim poculicama i dragoceni rupci na vratu. Na kraju kaže da su u selu tri kovača, kolar i krojač, te vrijedan popis kuća po kućnim brojevima s prezimenima i brojem članova (1850.).