Odmah nakon razvojačenja Vojne krajine i uspostave civilne vlasti (1871.) Hrvatsko–slavonsko gospodarsko društvo organiziralo je ophodnje putujućih učitelja i sastanke s veleposjednicima i seljacima na kojima su ih poučavali i upućivali unapređivanju poljoprivredne proizvodnje. Veliku ulogu u tome imalo je Gospodarsko društvo koje je organiziralo jedan takav sastanak i u Đurđevcu, održan 6. lipnja 1877. godine. Na put su krenuli učitelj vinogradarstva Albert Štriga i tadašnji glavni urednik Gospodarskog lista Gustav Vichodil. Sastanak je održan u prostorijama đurđevečke čitaonice. Na sastanku se govorilo o zapošljavanju kulturnog mjernika koji bi poradio na melioraciji močvarnih terena, o zabrani puštanja stoke na livade radi loše trave, a odlučeno je da se zamoli zemaljska vlada da nabavi čistokrvne bikove poradi oplemenjivanja domaćega

goveda. Nakon Štrigina predavanja svi su sudionici na čelu s načelnikom đurđevečke općine krenuli u obližnji Čepelovec gdje su posjetili vinograd majora Petra von Trezića na njegovu imanju. U povećem vinogradu, u kojem su najviše bile zastupljene sorte kadarka i kraljevina, održan je praktični dio, a na kraju se razvila vrlo živa rasprava. U izvještaju Gospodarskom listu Vichodil je naznačio da su svi pozorno pratili predavanje koje je bilo vrlo jednostavno i lako shvatljivo tako da ga je razumio i obični puk. Sutradan su istim poslom nastavili u Pitomači, odnosno vinorodnom Aršanju, posjetivši uzorne vinograde obitelji Brenner i Đorđević. Na sastanku u vinogradu prisutni su bili uglavnom veleposjednici, svećenstvo i činovnici dok je seljaka bilo veoma malo.