Nakon svršetka Drugoga svjetskog rata dio poraženih vojnika oružanih snaga NDH i suradnika režima nastavio je s gerilskom borbom protiv komunističke vlasti. Ove odmetnute naoružane grupe zvale su se križarima. Svojim djelovanjem i prisutnošću prouzročile su brojne nevolje civilnim vlastima svojim napadačkim i pljačkaškim akcijama i širenjem raznih političkih parola protiv iste vlasti. Ustaška emigracija uzdala se u križare kao moguću snagu preko koje je nastojala pokrenuti širi ustanak na hrvatskom području s ciljem preuzimanja vlasti i obnove NDH. Na uništavanju grupa i hvatanju pojedinaca radila je komunistička tajna policija zvana OZN-a (Odelenje za zaštitu naroda) i UDBA (Uprava državne bezbednosti). No, većinu križara na našem području činili su vojni bjegunci iz kolona križnih puteva i logora i oni koji su se skrivali pred uhićenjem. Bilo je to u stvari puko preživljavanje, a s križarima jedva da su imali kakve veze. Na đurđevečkom području uglavnom su djelovale grupa Milana Bana i grupa Branka Fantonija. Bilo je prisutno još nekoliko grupa u Podravini koje su na đurđevečkom području samo povremeno boravile. Prvu grupu oformio je Milan Ban iz Prugovca i jedan njegov mještanin nakon što su partizanima pobjegli iz zarobljeničke kolone. Grupu se sastojala od najviše tridesetak ljudi. OZN-a je nakon određenog vremena uspjela u grupu ubaciti svoga čovjeka koji je grupu uspio namamiti u zasjedu u daruvarskom kraju. Većina ih je uhićena, a Ban im je uspio pobjeći i skrivati se do veljače 1947. godine, kada je ubijen. Grupa je počinila nekoliko ubojstava vojnika i članova mjesnih odbora, razoružala je nekoliko pojedinaca, te počinila više pljački. Drugu grupu predvodio je Đurđevčan Branko Fantoni, logornik ustaške mladeži za kotar Đurđevec. Fantoni je s još dvojicom Slavonaca isto pobjegao iz kolone pa su se od veljače 1946. godine skrivali u čepelovečkim vinogradima. Dotična grupa nije provodila nikakve aktivnosti niti je počinila kakvo razbojstvo. Preživljavala je uz pomoć goričara. Napadnuti su i ubijeni u jednoj klijeti gdje su se skrivali.

Izvor: ŠADEK, Vladimir. „Križarska gerila u koprivničkoj i đurđevačkoj Podravini 1945. – 1948.“, Podravski zbornik 42/2016., Koprivnica, 2016.