Židovi su se prvi put pojavili u đurđevečkoj Podravini početkom 18. stoljeća kao putujući trgovci. Imali su pravo zadržati se u mjestu samo nekoliko dana, bez prava naseljavanja. To su pravo stekli 1851. godine. U Đurđevec su se počeli doseljavati od sredine 19. stoljeća, pogotovo nakon razvojačenja 1871. godine, ponajviše iz ugarskih županija Zala i Somogy. To su obitelji: Gottlieb, Braun, Singer (2), Krausz, Amslberg (od 1918. Arvay), Weiss (od 1904. Bijelić), Berger, Lausch, Löwi, Kohn (3), Angenfeld, Groß, Hirschler, Bäräny, Lichtenberg, Klinger (od 1930. Koranić) i Deutsch. Pretpostavlja se da su obitelji Brenner i Nӧthig također židovskoga porijekla, ali su nakon samog doseljenja prešli na katoličanstvo. Stanovit broj obitelji odselio se iz Đurđevca i prije Drugoga svjetskog rata, neki su početkom rata izbjegli a preostali su uhićeni i deportirani u koncentracijske logore. Popisu iz 1857. godine nije zabilježio Židove u Đurđevcu, 1890. već ih je nastanjeno 42, 1900. 63, 1910. 51, 1921. 92, a 1931. godine 97. U prosincu 1941. godine u Đurđevcu je živjelo 60 Židova. Zna se da su preživjeli samo Štefica Braun udana Durman, Milan Lichtenberg, Ignac Singer, Boris Braun i Josip Berger. Prvi đurđevečki Židovi u početku su se bavili trgovinom, a poslije ih nalazimo i u najobrazovanijem sloju društva (odvjetnici, poduzetnici, bankari, liječnici), te su se ubrzo uključili u gospodarski, kulturni i politički život. Prve veće trgovine bile su u njihovom vlasništvu a stečeni kapital ulagali su u mjesne štedionice i u mlinarsku industriju. Pripadali su židovskoj bogoštovnoj općini u Bjelovaru. Umjesto sinagoge imali su svoju zgradu koja im je služila za druženje i bogoslužja. Zgrada se nalazila na mjestu današnjega parkirališta preko puta hotela. Pokapali su se na svome groblju izvan naselja, gdje se danas nalazi romsko naselje, osim obitelji  Braun koja posjeduje grobnicu na starom groblju u Bjelovaru.

Fotografija: https://www.novizivot.net/davidova-zvijezda/