Već je svima poznato da je velik dio Podravine u drugoj polovini 16. stoljeća bio poprište dugotrajnih i krvavih sukoba između osmanske i kršćanske (tj. habsburške) vojske. Sukobi su vođeni na relativno širokom pojasu koji se smatra tzv. pojasom ničije zemlje uz granicu između Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije, tj. između kršćanstva i islama, odnosno Zapada i Istoka. Imperijalna granica napokon je uspostavljena dana 11. studenoga 1606. godine kada je potpisan mirovni sporazum koji se naziva Žitvanskim ili Žitvatoročkim mirom. Naziv mirovnog sporazuma potječe od rijeke Žitve koja protječe kroz Slovačku. Mirovni sporazum sklopljen je s jedne strane između osmanskog sultana Ahmeda I. koji je tada imao samo 16 godina i Rudolfa II. Habsburškog s druge strane. Njih dvojica su time kao suparnici postavljeni u ravnopravni položaj (Habsburgovci su prestali plaćati danak osmanskim sultanima) i svatko je u tome trenutku zadržao ono što je tada imao u rukama. Žitvanski mir sklopljen je na 20 godina što znači da je time bilo zagarantirano da dva desetljeća nijedna od susjednih strana neće napadati jedna drugu. No, mir je potrajao praktički čitavo stoljeće, odnosno do sklapanja mirovnog sporazuma u Srijemskim Karlovcima 1699. godine kada je imperijalna granica odmaknuta od Podravine.