Prije nego li je ljudima bilo dostupno sjeme zelene salate, za prehranu upotrebljavala se divja šalata koja je, primjerice, rano u proljeće rasla na strništu, kad se ono gnojilo. Zapravo, riječ je o samoniklom poljskom matovilcu (Valerianella locusta L. Laterrade). Poljski matovilac  je mala, jednogodišnja, zeljasta biljka koja raste u skupinama na pjeskovitom tlu, na strništima i u vinogradima. Specifičnog je i blagog okusa, bogat je vitaminima A i C. Jedu se prizemni mladi listovi. Još u 19. stoljeću u proljeće djevojčice su po trsju i strništima brale divjo šalato, kod kuće bi ju očistile, oprale i na zdeličke prodavale đurđevečkoj gospodi po dva ili tri krajcara, i tako si zaradile nešto novca. Danas je divjo šalato puno teže naći na tim mjestima, što možemo zahvaliti dugogodišnjoj upotrebi herbicida.

Fotografija: Josip Živko