Od ratova novijeg vremena najviše žrtava među Đurđevčanima zabilježeno je tijekom Drugoga svjetskog rata i neposredno nakon njegova svršetka. To se odnosi na poginule i ubijene pripadnike dviju vojski: vojnih snaga Nezavisne Države Hrvatske (na tlu NDH, na ruskom bojištu, na Križnom putu) i komunističke Narodno-oslobodilačke vojske, odnosno partizana. Ostale žrtve su civili stradali od njemačkih bombardiranja, tijekom borbi krajem rata, ubijeni od Kozaka, strijeljani od ustaša i partizana, ubijeni na Križnom putu, ubijeni nakon rata u zatvorima, pogubljeni u koncentracijskim logorima i stradali u nepoznatim okolnostima. Cjeloviti popis žrtava Đurđevčana dosad nije proveden. Komunističke vlasti napravile su popis žrtava u vlastitim redovima. Određene popise objavio je Mato Kudumija u svojoj knjizi Partizanski dani 1964., a popis poginulih partizana brigade Mihovil Pavlek Miškina objavljen je u Đurđevačkom vjesniku 1969. godine. Ostale žrtve zabilježene su u knjizi Zvonimira Despota Vrijeme zločina 2013. godine. On se koristio popisom žrtava poslijeratne Zemaljske komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njegovih pomagača u Hrvatskoj, Okružne komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njegovih pomagača u Bjelovaru, Gradske komisije za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njegovih pomagača u Koprivnici, Izvještajima rimokatoličkih župnih ureda i nekim drugim manjim popisima. Hrvatske vojne i civilne žrtve koje nisu bile na strani komunističke vlasti našle su se na popisu tek u knjizi Ivana Biršića Koprivničko-đurđevački žrtvoslov (2020.), što su ga nakon 1990. godine terenskim radom načinili pripadnici udruge Hrvatski domobran u Đurđevcu i prigradskim naseljima. Potonji popis pun je pogrešnih i netočnih podataka ali ipak može poslužiti za istraživanje, ali uz prethodnu provjeru i preispitivanje podataka. Mi smo se pored ovih izvora služili i nekim drugim objavljenim izvorima, a najviše matičnim knjigama župe u Đurđevcu, koje od ovdje navedenih nitko nije istraživao. Naš popis zasad sadrži 324 žrtve iz Đurđevca i prigradskih naselja. Dakako da on nije konačan, može biti samo veći, jer je zasigurno još žrtava o kojima se ništa ne zna, ali vjerujemo da njihov broj nije velik.