Haramije su bili lako naoružani pješaci koji su od 1539. godine, kada su osnovani, branili hrvatske krajeve od Osmanlija. Naziv haramija dolazi od turske riječi haramî: razbojnik, odmetnik, odnosno arapske riječi ḥarāmiyy: razbojnik, lupež. Osnovna vojna postrojba sastojala se od 9 do 46 haramija, ovisno o potrebi i mogućnostima. Na čelu osnovne vojne jedinice, odnosno čete, stajao je vojvoda. Ispod njega nalazio se zastavnik (Fendrich), a dalje su slijedili desetnici (Rottmeister). Na oko 20 haramija dolazila su dva desetnika, na oko 32-33 haramije tri desetnika, a od 33-34 haramije po četiri desetnika. Redovni haramije imali su plaću od 3 rajnska guldena mjesečno. Haramije obično nisu nosili oklop i posebnu zaštitu, a naoružani su bili sabljom ili mačem, te kukačom, primitivnijom vrstom puške. O njihovim puškama brinuo se puškar i njegov nadređeni upravitelj oružarnice. Posada u đurđevečkoj utvrdi posjedovala je i 4 teške bedemske puške (Toppelhackhen Schüzen), zvane dvostruka kukača ili bradatica. Slavonsku krajinu branilo je 1426 haramija 1565. godine, 1315 haramija 1577.  i 1290 haramija 1580. godine. Pojam slavonskoga haramije posebno je istican i označavao je solidno naoružanog i utreniranog pješaka, za razliku od hrvatskog haramije koji nije imao tu težinu. Iako su ostali najbrojniji dio vojske, broj haramija znatno se smanjivao u 17. stoljeću. Haramije su konačno raspušteni u 18. stoljeću ustrojavanjem graničarskih pukovnija. U čete haramija bili su pretežno regrutirani ljudi slavenskih, eventualno mađarskih imenima i prezimenima. Đurđevečku su kapetaniju tijekom 17. stoljeća sačinjavale tri čete s 91 pješakom haramijom. Svaku četu vodio je jedan vojvoda: 1630. – Juriza Khosstitsch, Andreasch Mäkhär i Matthiasch Heyduckh, 1644. – Märco Khostitsch, Juriza od Jurioffza i Andokh Khlemmer, 1651. – Marco Kostisch, Stancko Osral i Androckh Klemmer, 1678. – Juriza od Wobofza, Iuan Blasetitsch i Jacob od Juriefza.

Izvori: Štefanec, Nataša. „Slavonska i petrinjska krajina (Varaždinski generalat) u 17. stoljeću: teritorijalni ustroj, uprava, brojno stanje i rodovi vojske“, Povijesni prilozi, vol. 41, br. 62, 2022.; https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=24371