Prva arheološka iskapanja oko Staroga grada u Đurđevcu potaknuta su 1985. godine od  tadašnjeg SIZ za kulturu Općine Đurđevac, a u suradnji za SIZ-om za kulturu Republike Hrvatske i Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture u Zagreba. Uz đurđevačku utvrdu tada su pronađene kamene i željeznu topovske kugle, brojni ulomci keramike i kaljeve peći, lule, konjske potkove, nešto stakla, a među predmetima ima ulomaka profiliranih gotičkih dovratnika i doprozornika, te posebno jedinstven gotovo polmetarski ulomak rimskog korniša. Pod podom jedne prostorije u prizemlju na 182 cm dubine pronađen je i ljudski kostur (skelet, kosti nogu s glavom prema jugozapadu). Dan nakon otkrivanja kostura od kostiju nije ostalo ništa, jer ih je netko odnio a nalazište razbacao. Pronađeni artefakti bili su samo evidentirani, spremljeni i zaboravljeni. Prije petnaestak godina pronađeni su na tavanu Gradskoga poglavarstva. Budući da dobar dio evidentiranog materijala nedostaje pretpostavlja se da je pokraden i vjerojatno je završio u nečijim privatnim arheološkim zbirkama. Šteta je što istraživanje tada nije do kraja obavljeno i valorizirano, vjerojatno zbog nedostatka novca. Valja naglasiti da tih 1980-tih godina istočni dio dvorišta, gdje se tada nalazila zgrada kuglane, nije arheološki istražen.