Danas se u Đurđevcu za jedan dio grada koristi zanimljiv toponim Kopčica. Takav oblik toponima nalazimo i na najstarijim kartografskim prikazima đurđevečkog područja, a koje datiramo u  XVIII. stoljeće. Tada je to područje prikazivano kao pješčani brežuljak. Neki su istraživači već nudili objašnjenje tog neobičnog naziva (riječ „kopčica“ asocira ih na kopču, tj. poveznicu između dva prostora) no, možda korijen naziva valja  tražiti negdje drugdje. Naime, izgled tog područja na kartama podsjeća na otok, dio suhog kopna koji izvire iz močvare. Vjerojatno je tu zapravo riječ o pješčanom brežuljku koji se stabilizirao uslijed okruženosti močvarom pa se razvio biljni pokrov i vjetar nije mogao pomicati pijesak.  Po toj bismo logici područje Kopčice mogli smatrati nekadašnjom pješčanom dinom.

Naziv Kopčica danas se odnosi na jedan dio Ulice kralja Tomislava (jedne od najdužih đurđevečkih ulica), točnije kraj te ulice koji doista dopire do pješčanih brežuljaka na istočnom dijelu grada i graniči s poljskim predjelom Taborišče. Najintenzivnije naseljavanje taj dio grada doživio je u posljednjim desteljećima 20. stoljeća.