Đurđari i Zeleni Đuro

1Đurđevo / Jurjevo zauzimalo je veoma važno mjesto u običajnom kalendaru sjeverozapadne Hrvatske, ponajviše na kajkavskome govornom području. Đurđevski su običaji u okolici Đurđevca posve izumrli, pa ih se od starijih ljudi rijetko tko sjeća. Nekih se od spomenutih običaja sjećaju još samo u Sesvetama Podravskim, Grabrovnici i  Velikom Trojstvu. Đurđevo slavilo se kao kao praznik proljeća, odnosno početak nove gospodarstvene godine. Pastirima je to bio važan dan, jer se blago tada prvi put u godini tjeralo na pašu. Na Đurđevo je pak bio običaj „kupovanja slugu“ koji su radili na imanjima bogatijih seljaka. Posebno mjesto zauzimaju đurđevski ophodi, odnosno đurđari i Zeleni Đuro. 2Bila je to skupina mladih, uglavnom mladića, koji su večer prije Đurđeva obilazili selo od kuće do kuće. Pjevali su đurđevske pjesme, pa su bili darivani jajima, kolačima, slaninom, vinom… Zeleni Đuro bio je mladić skriven ispod zelenila. Na sebi je preko glave nosio stožasti koš od pruća sav opleten prolistalim zelenim grančicama, ili je nosio samo poveću zelenu granu. On je samo čkomel i popleškuval u ritmu pjesme koju su ostali đurđari pjevali. Nakon toga domaćica je sa Đurina koša otkinula jednu grančicu, jer se vjerovalo da će ona štititi stoku i usjeve od nevremena.

3

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!