Podravci u Prvome svjetskom ratu


1
Austro-ugarski pješak

Prvi svjetski rat rezultat je političke krize, odnosno nesuglasica između dvaju političkih saveza (Antanta, Centralne sile), a potom i atentata na austrijskoga prestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu. 2Stoga je car i kralj Franjo Josip I. 28 srpnja 1915. godine objavio rat Srbiji, koja je stajala iza atentata. Dva dana prije stigla je i naredba o mobilizaciji. Narod u Podravini nije bio još ni svjestan a već su stigli pozivi za vojne obveznike. Njome su bili obuhvaćeni mladići godišta 1891., 1892. i 1893., a kako je rat sve više odmicao pozivani su i mlađi, ali i oni rođeni 1870-ih. Uskoro su Podravci svjedočili i dolasku vojske, koja je u kolovozu održala veliku vojnu vježbu u okolici Molva. Iz Zagreba je na topničko i pješačko gađanje pristigla 13. poljsko-obička pukovnija.

3
Značka 16. varaždinske domobranske pješačke pukovnije sa sjedištem u Bjelovaru, sljednice slavne 6. krajiške đurđevečke i 5. križevačke pukovnije

Vježbi su prisustvovala i tri bataljuna 16. pješačke pukovnije iz Bjelovara. Najveći broj vojnih obveznika s područja đurđevečkoga kotara mobiliziran je u 16. domobransku pješačku pukovniju sa sjedištem u Bjelovaru. Već 1. kolovoza prvi dijelovi pukovnije otputovali su prema granici sa Srbijom, odnosno u Županju i Orašje, a kasnije i ostatak postrojbe. Austro-ugarska vojska napala je Srbiju, te 12. kolovoza počela prelaziti rijeku Drinu. Početna ratna euforija i nada da će rat brzo svršiti potpuno je nestala. Zavladala je neizvjesnost i strah za živote sinova i muževa poslanih u rat. Narod se osvijestio tek kad su počele pristizati vijesti o poginulima. Do 29. prosinca poginulo je 488 pripadnika pukovnije, 684 su nestala a ranjeno je 2.400 vojnika. 4Podravci su od početka 1915. ratovali u Bukovini i Galiciji, a dio pukovnije i na talijanskoj fronti 1918. godine. Konačne ljudske žrtve velikoga rata bile su goleme. Prema našim dosadašnjim istraživanjima, s kojima smo tek počeli, iz Đurđevca i pripadajućih mu sela (Čepelovec, Budrovec, Mičetinec) poginulo je i umrlo oko 150 vojnika, iz Virja nešto više od stotinu, a iz Kloštra i okolice (Budančevica, Prugovec, Dinjevec) osamdesetak. Sasvim je sigurno je da je broj žrtava još veći, a pitanje je hoće li se ikad znati njihov točan broj.

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine