Dan sv. Bartolomeja apostola, odnosno Bartola, kako ga zovu kajkavci, slavi se 24. kolovoza. Bartol je bio velik navjestitelj radosne vijesti širom Istoka, a za vjeru umro je okrutnom mučeničkom smrću – oderali su mu kožu i odrubili glavu. Na samo spominjanje Bartolova, većina odmah pomisli na običaj novijega datuma – podizanje klopoca u vinogradu. Zabilježen je i jedan stariji običaj kada goričari prije zore odlaze u vinograd i prije izlaska sunca oko trsja posipaju pozderje (otpadci nastali čišćenjem lana i konoplje). U koju je svrhu ovaj postupak služio, nismo zasad doznali. Međutim, Podravcima je Bartola često služio u raznim narodnim vjerovanjima i predviđanjima vremena. Vrijeme na taj dan predstavljalo im je mjerilo vremena za jesen. Ako je padala kiša vjerovali su da će jesen biti vlažna, a ako je bilo lijepo vrijeme trebala je biti lijepa i sunčana. Domaćice su pak često znale reći slijedeću uzrečicu: Ako Bartol pošči vugorke ne bodo dobri!. Dakle, prema njoj se znalo da kiše oko Bartolovoga određuju dane posljednjih berba krastavaca u vrtu. Osim toga, na Bartola je bio običaj presušajna robe. Ako je taj dan bilo sunčano i vruće morala se sva odjeća, posteljina, platno i ostala rubenina iz ormara i kreveta iznijeti van na sunce da se provjetri i presuši da je tijekom godine ne bi napao moljac ili plijesan. Sva roba poslagala se na povišeno postavljene kakve daske, drošce, lojtre, doga kola, plot, i slično.