“Drvnik” i priprema drva

crtez-arhitekta-marka-vidakovica-iz-1939-copy

Položaj drvnika na imanju Đure Bazijanca iz Kalinovca označen brojem 10 (crtež arhitekta Marka Vidakovića iz 1939. godine).

Prijašnji način priprema ogrjevnog drveta uveliko se razlikuje od današnjih dana. Danas većina ljudi ogrjev za zimu priprema tijekom ljetnih mjeseci kada pile, cijepaju, suše i pospremaju drvo. Nerijetko ljudi kalaju nekoliko prostornih metara trupaca i za ogrjev pripremaju velike kalanice. To je u skladu s današnjim načinom grijanja stambenih i gospodarskih prostora. Tako je primjerice trešče Ne treba zanemariti činjenicu da se do ne tako davnih dana isključivo drvo koristilo za nalagajne peći na kojima se pripremala hrana. Zato se drvo pripremalo svakodnevno i tijekom ljetnih i tijekom zimskih mjeseci u godini. Trošilo se manje drva negoli danas, a skupljalo se i tenko grajne po šumama.

Važan dio svakog dvorišta bio je drvnik. Mogli bismo ga poistovjetiti s današnjim drvarnicama ili šupama za drva, no bilo je to ipak dosta drugačije mjesto. Drvnik se redovito nalazio iza kuće ili u blizini gospodarskih objekata, odnosno u prostoru između kuće i štale. Tu je bilo naslagano drvo pripremljeno za piljenje, zatim su tu bili križi za piljenje drva, drvocep (panj za cijepanje drva) i naslagana nacepana drva. Posebna je pažnja pridavana tesajnu trešća i njegovom sušenju kako bi gazdarice uvijek imale spremnog trešča za nalagajne peći u kuhinji ili krušne peći u posebnom dijelu dvorišta. Krušne peći nalagale su se kvalitetnijim i većim komadima drveta.

drvnik0004

“Križi” (risao Miroslav Dolenec).

Priprema drva na drvniku bio je posao rezerviran za muškarce, no radili su to i žene u obiteljima koje su ostale bez muškaraca, pogotovo nakon Drugog svjetskog rata. Kako su kao ogrjevno drvo služile relativno tanke, ali duge oblice, tako je jedan muškarac svakodnevno mogao z locnom napiliti određenu količinu drveta koje se nastojalo spremiti na natkriveno, a prozračno mjesto kako bi se što bolje osušilo. Na drvniku se podaštralo kojle i oblikovalo dravo potrebno za gradnju. Na drvniku se uvijek moglo naći i kvalitetne humusne zemlje za vrtove i cvijetnjake koja je nastala truljenjem piljevine, korja i drugih drvenih otpadaka.

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!