„Starinski cigel“

Tradicijsko se graditeljstvo u Podravini, kao i u većem dijelu kontinentalne Hrvatske, oslanjalo uglavnom na dva građevna materijala, drvo i slamu. Jedine građevine od opeke, koje su se podizale za vrijeme Vojne krajine bile su vojne zgrade namijenjene posadi, službenicima i članovima časničkih obitelji, te crkve, dok se gradnja opekom poslije proširila i na ostale zgrade. Seljačkih je zidanica u početku bilo veoma malo. Na ostalim se kućama opeka jedino upotrebljavala kao temelj ispod drvenih pragova, što je bilo obilježje tadašnje gradnje podravskih kuća. Dioba obiteljskih zadruga uzrokovala je od sredine 19. stoljeća porast gradnje obiteljskih kuća za koje Imovna općina đurđevečka nije mogla namiriti dovoljno građevnog drveta. Stoga je cigel (opeka) postao jedino rješenje. Opeka se tada pekla u poljskim pećima, a nakon toga podizane su moderne tvornica opekarskih proizvoda. No, izrada i pečenje opeka bio je veoma težak posao i trebalo je vremena da se napeče dovoljno opeke za gradnju jedne kuće. Tada je opeka bila veoma vrijedna pa se i ona rabljena, s porušenih objekata, ponovno upotrebljavala za gradnju novih. Tako se, na primjer, upotrebljavala opeka od srušenih i napuštenih crkava i krajiških zgrada, a u tu svrhu poslužili su i bedemi i ugaone kule dvorišta utvrde Stari grad u Đurđevcu. Opeku koja se tada upotrebljavala danas nazivamo starinski cigel. To je  opeka standardne mjere 29x14x6,5 cm, takozvani austrijski format, normiran 11. prosinca 1896. godine.

Do tada je opeka izrađivana u različitim dimenzijama, po želji graditelja. No, kod arheoloških iskapanja pored Starog grada i u selu sv. Jurja našlo se pak opeka manjih dimenzija, otprilike 12 x 5 cm. Obično je svaka tvornica svoju opeku označavala inicijalima vlasnika, godinom osnutka tvornice ili pak kojim drugim znakom utisnutim u njezinu površinu. Osim toga, proizvodile su crijep biber (njem. dabar) i jače pečene kvadratnu opeku za tarac (podna opeka; 20x20x5 cm), te bunarsku opeku. Takve opeke, i one prepečene tamnocrvene boje, Đurđevčani nazivaju cvrtnica.

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!