Juraj Haulik (Trnava/Slovačka, 1788. – Zagreb, 1869.) bio je prvi zagrebački nadbiskup i kardinal, poznat kao zagovornik narodnog preporoda u Hrvatskoj, a dao je i veliki doprinos prosvjeti, gospodarstvu i glazbi. Nadasve bio je poznat kao zakladničar. Osnovao je brojne zaklade uloživši u nje pozamašnu svotu novca, ponajviše za škole, konvikte, stipendiranje učenika, bogoslova i budućih časnih sestara, te za odgoj djece mladeži. Tako je 1846. godine osnovao zakladu od 18.000 forinti za nagrade školskoj djeci svih župa Zagrebačke biskupije. Time je svakoj školi, pa i đurđevečke Podravine, pripalo 20-30 forinti kojima će mjesni župnik i učitelji nadariti siromašne učenike knjigama i odjećom. Godine 1854. dodijelio je 10.800 forinti u srebru da iz kamata te zaklade (Zaklada cesarice Jelisave) godišnje po tri uzorne katoličke djevojke s područja nekoliko krajiških pukovnija budu nadarene s 30 forinti prilikom udaje. Među njima našla se i Đurđevečka pukovnija unutar koje je određen redoslijed po župama i selima. Nakon razvojačenja (1871.) postupalo se na taj način da je župnik uputio popis predloženih kandidatkinja velikom županu, koji je s povjerenstvom odlučio koje će djevojke biti nadarene.  Godine 1856. podijelio je brojnim zakladama 80.000 forinti, od koji je 6.000 namijenio siromašnima u Đurđevcu.

Četvrtu zakladu od 7.750 forinti osnovao je 1862. godine, koja se odnosila na potporu siromašnim udovicama iz Đurđevcu. No, nakon šest godine prenamijenio ju je za uzdržavanje mjesne djevojačke pučke škole, pod uvjetom da školu preuzmu časne sestre milosrdnice, što se na kraju i dogodilo.

Čak četiri zaklade odnosile su se na Đurđevčane, pa se postavlja pitanje: Koja je poveznica između biskupa Haulika i Đurđevca? U svakom slučaju to je đurđevečki svećenik i kanonik Petar Šatvar (Đurđevec, 25. lipnja 1796. – Zagreb, 9. travnja 1862.), koji je nakon župnikovanja u Bjelovaru i nekim okolnim župama, jedanaest godina bio ravnatelj pisarnice i pobočni kanonik biskupa Haulika. Đurđevčani su pak u znak zahvale kardinalu Hauliku, današnju Starogradsku ulicu nazvali njegovim imenom. Haulikova ulica imenom je u Đurđevcu postojala sve do Drugoga svjetskog rata.