Poznato je da su mjesni govori (govori pojedinih naselja) jezično blago u Hrvata, odnosno da su neraskidivim dijelom hrvatske kulture i hrvatskoga identiteta, stoga je važno o njima skrbiti te osvijestiti da su neprocjenjiva vrijednost. Zvučni atlas hrvatskih govora interaktivni je prikaz hrvatskih govora u Republici Hrvatskoj i izvan nje. Ustrojen je tako da za svaki od obuhvaćenih mjesnih govora izvorni govornici na svome mjesnome govoru kazuju sedamdeset zadanih rečenica. Svaka od tih rečenica, pomno osmišljena, sadrži riječi s određenim dijalekatnim obilježjima kako bi se uočila raznolikost hrvatskih mjesnih govora, a koja su važna za dijalektološka i šira slavistička istraživanja. Naravno da je jedan od njih i đurđevečki kajkavski govor. Voditelj projekta je Đurđevčan prof. dr. sc. Velimir Piškorec s Odsjeka za germanistiku Filozofskoga fakultetu u Zagrebu, jedan od najuglednijih hrvatskih filologa. Savjetnici za hrvatska narječja su dr. sc. Ivana Kurtović Budja, doc. dr. sc. Filip Galović i Josip Galić, prof., a u projekt je uključeno čak petnaestak suradnika. Osnovna svrha Zvučnoga atlasa hrvatskih govora jest bilježenje, čuvanje i promicanje žive hrvatske jezične baštine u svoj njezinoj zemljopisnoj raslojenosti i oblikovanome bogatstvu. Na globalnoj pak razini atlas je aktualni ekolingvistički doprinos predstavljanju i očuvanju svjetske jezične raznolikosti kao duhovno-uljudbene vrijednosti što sadrži nebrojene jedinstvene misaone i izražajne obrasce ljudskoga jezika, ostvarenoga u više tisuća osobitih jezičnih sustava diljem svijeta. Zvučni je atlas dostupan na mrežnoj stranici http://hrvatski-zvucni-atlas.com/, pa ga preporučamo posjetiti i poslušati. Izrađen je i javnosti predstavljen 2015. godine. Realizaciju projekta pomoglo je i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.