Naša narodna usmena predaja bilježi razne, uzrečice, poslovice, zagonetke, ali i brojanice. Brojanice su predstavljale određen vid pučkog mjerenja vremena. Nastale su višestoljetnim promatranjem neba i vremena a možemo ih nazvati pučkom meteorologijom. Brojanice su bile u službi dugoročnog predviđanja vremena. Najpoznatija brojanica vezana je uz blagdan sv. Lucije (13. prosinca). Od Lucije do Božića 12 je dana i svaki dan simbolično predstavlja jedan mjesec sljedeće godine. Dakle, prvi dan predstavlja mjesec siječanj. Dopodnevno vrijeme ukazuje na to kakvo će vrijeme biti u prvom dijelu mjeseca, a popodnevno odgovara vremenu drugog dijela mjeseca. I tako redom do Božića. Neki su znali bilježiti vrijeme svakog sata. Zapažanja su se zapisivala na kakav papir, rabljeni škrneclin ili u kalendar Danicu. Jednom vrstom brojanica možemo smatrati uzrečice: Kakov je den na Baro (4. prosinca) takov mora biti i na Božič!, Filip napija, Sofija dopija, četrdeset dana dežđa bo!, Ako na Sofijo nema mraza ne bo ga celo leto! i Ako na Sofijo (15. svibnja) ne pada kiša ondar je ne bo celi mesec!, kao i dvije vezane uz Svečnico: Dok na Svečnico sonce greje na Sadovenico sneg veje! i Ako je na Svečnico sonce, ondar na Blagovest sneg pada!