Kruška đurđevečka trorotka

Među đurđevačke posebnosti svakako spada kruška trorotka (tip Maling s odlikama viljamovke). „Otac“ ove neobične kruške je seljak Ivan Ferenčić (1900. – 1971.), koji se aktivno bavio voćarstvom, te eksperimentirao s cijepljenjem voćaka. Jedan je od osnivača  Društva za poljepšanje i uređenje mjesta (1941.) i predsjednik njegova stručnog odbora (1942.). Vodio je brigu o društvenom rasadniku u kojem su uzgajali razne sadnice. Kod željezničke stanice Đurđevac-mlin zapazio je jednu krušku koja je cvjetala usred ljeta. Vjerojatno je netko bacio plod iz vlaka, pa je kruška sama niknula. Odrezao je nekoliko plemki koje je cijepio na divlju krušku i dunju. Uvidio je da je  novouzgojena kruška zadržala spomenuto svojstvo. Kruška je prvi put cvala u isto vrijeme kad i sve druge kruške. Nakon dvadeset dana na jednogodišnjem izboju stvorili su se novi cvjetovi (svibanj / lipanj) koji se nisu oplodili jer je došlo do samooplođivanja zbog čega su plodovi bili bez koštica, znatno manji i nepravilnih oblika. Treći put je cvala početkom srpnja, također bez oplođivanja. Treći plod se rijetko kad razvio jer ga je uništio jesenski mraz. Za boljih godina znalo se dogoditi da se na jednome stablu nađu tri različite veličine ploda. Na taj je način stvorio novu krušku koju je nazvao đurđevačkom trorotkom.

Ferenčić u svome vrtu (fotografija iz zbirke Matije Vogrinčića)

Bilo je to otprilike oko 1919. godine. Ferenčić ju je nadalje sam uzgajao i patentirao 1948. godine, a patent poklonio Društvu za poljepšanje mjesta, odnosno rasadniku u kojem je radio. Ubrzo se po Hrvatskoj pročulo za ovu krušku, pa je ona zainteresirala agronome dr. Nikolu Šermana i inž. Gustava Bohutinskog, stručnjake Ministarstva poljoprivrede Narodne Republike Hrvatske, koji su 1950. godine izvršili ispitivanje i došli do zaključka da se radi o mutaciji, odnosno promjeni svojstva koje je postalo nasljedno. U početku je prodaja trorotke bila dobra, na primjer, do 16. ožujka 1952. godine prodano je 596 sadnica, u odnosu na 498 prodanih jabuka,  132 trešnje, 56 šljiva i 10 mušmula. Proizvodnja trorotke popela se 1955. godine na rekordnih 1.500 komada. Tijekom narednih godina pala je i proizvodnja i prodaja. Prema zakonskoj odredbi iz 1969. godine Društvo se više nije smjelo baviti uzgojem voćnih sadnica pa je sudbina trorotke bila zapečaćena. Prestankom proizvodnje sadnica na trorotku se gotovo i zaboravilo. Trorotku je spasio Marijan Panić, đurđevački učitelj, koji je nakon umirovljenja preko udruge Agro-skaut obnovio nekadašnji školski rasadnik u obližnjem Čepelovcu. Počeo je obilaziti đurđevačke okućnice i vinograde tražeći stabla starih voćaka da ih cijepljenjem spasi i uzgoji u rasadniku. Tako se među njima našla i trorotka.

 

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!