Vinogradi na Đurđevečkim peskima


Pisani tragovi o uzgoju vinove loze na pijescima vode u razdoblje samoga kraja 14. stoljeća. U to vrijeme na području Đurđevečkoga vlastelinstva između Peskov i rijeke Drave bila su smještena naselja Loka (Lonka) i Neteč (Nechech). U jednoj ispravi od 6. studenoga 1396. godine navodi se da je na tome području opljačkano vino. Povjesničar Hrvoje Petrić u razradi podatka zaključuje da je logično da se vinogradi nisu nalazili na udaljenim obroncima Bilogore i prekodravskim brežuljcima u okolici Brežnice, nego na Peskima u okolici Molva, u to vrijeme jedinoga naselja podignutoga na pijescima. Ovi su vinogradi, kao i bilogorski, po svemu napušteni za vrijeme provala Osmanlija 1538., jer u opisu đurđevečkoga vlastelinstva iz 1548. godine doslovce piše: „Svi su vinogradi i njihove gorice u spomenutom kotaru i na području grada Đurđevca sasvim opustošeni i napušteni, i deset godina ti vinogradi stoje neobrađeni iz straha pred Turcima. Grad Đurđevac i kaštel Virje nemaju nikakvog prihoda niti od vina niti od žita“. O vinogradima se govori i u 17. stoljeću u izvještaju kanonske vizitacije 1655. godine. Molvarci su u to vrijeme osnivali svoje vinograde, a župniku su obećali zasaditi vinograd na zgodnom mjestu između svojih vinograda. Tome u prilog ide i podatak da se vinova loza uzgajala u Molvama i u 19. stoljeću, točnije na brijegu Krbuljin, u selu i oko sela, dok su se manji nasadi zadržali oko kuća sve donedavno. Budući da je krajem 19. stoljeća na Peskima pored Đurđevca podignut veliki loznjak na golome pijesku, o čemu smo već pisali, onda je posve logično da su vinogradi u Molvama i na pijescima postojali u ranome srednjem vijeku kada ti pijesci nisu bili ogoljeni. Osim spomenutog loznjaka u vlasništvu Đurđevečke imovne općine, u neposrednoj blizini nalazio se i vinograd obitelji Braun. Nasad je podignut najvjerojatnije nakon Prvoga svjetskog rata a obuhvaćao je 3 jutra pijesaka njihova imanja. Boris Braun svjedočio je da je otac zasadio jedno jutro vinograda na južnoj padini koja se spušta prema vlažnim livadama, da bi ga kasnije proširio na 5 jutara. Na brijegu iznad padine sagradio je zidanu klijet s podrumom. Vinograd je obrađivan sve do 1942. godine, odnosno uhićenja Braunovih i deportacije u Auschwitz. Prije dvadesetak godina na padini je porušen bagrem zajedno s ostatcima vinove loze Braunova vinograda, koja ga je posve obrasla. Drugih većih nasada vinove loze na pijesku nije bilo, osim manjih na okućnicama u Molvama i na Brezovicaj, dijelu naselja Grkine koje je podignuto na pješčanom brežuljku. Na Brezovicaj se loza počela saditi tijekom prve polovice 20. stoljeća, kada se tu podižu prve kuće.

Fotografija iz obiteljskog albuma Borisa Brauna (ustupio Zdravko Šabarić)

Izvori: ADAMČEK, Josip. „Opis gospodarskog stanja vlastelinstva Đurđevca, Prodavića i Koprivnice 1548. godine“, Kaj, br. 6, lipanj 1969.; PETRIĆ, Hrvoje. „Pregled povijesti molvarske Podravine“, Župa i općina Molve. Izabrane teme, Molve 1998.; PETRIĆ, Hrvoje. „”Neodrživi razvoj” ili kako je krčenje šuma u ranome novom vijeku omogućilo širenje Đurđevačkih pijesaka?“, Ekonomska i ekohistorija, vol. IV, br. 4, Zagreb-Samobor, 2008.; BLAŠKOVIĆ, Vladimir. „Prirodne oznake Đurevačkih pijesaka“. Geografski glasnik, br. 25, 1963.; BLAŠKOVIĆ, Vladimir, Agrarno iskorišćivanje Đurđevačkih pijesaka, doktorska disertacija, Zagreb, 1957. ŠABARIĆ, Zdravko. Obitelj Braun. Uspon i tragedija đurđevačke obitelji Braun (uz sjećanje dr. Borisa Brauna), Đurđevac, 2013.

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!