Đurđevec u sklopu prve sustavne topografske izmjere (1782.)

U sklopu prve sustavne topografske izmjere Habsburške Monarhije (Jozefinska izmjera) pri vrhovnom zapovjedništvu austrijske vojske osnovan je stožer za izradu karata i planova. Zadatak stožera bio je rad na kartiranju za vojne potrebe. Izmjera Varaždinskoga generalata počela je između 1781. i 1782. godine. Tada je nastala i karta Đurđevečke pukovnije. Sama karta prikazuje nam sve geografske elemente: reljefne osobine, vegetacijski pokrov, hidrografsku mrežu, prometne komunikacije, geografsko nazivlje, kao i naselja s njihovom osnovnom morfološkom strukturom. Bila je namijenjena isključivo za vojne potrebe, pa je iz sigurnosnih razloga označena kao vojna tajna. Uz svaki list (sekcija) karte priložen je i detaljan opis kartiranog terena. Evo kako je izgledao opis Đurđevca u odnosu na okolicu (opis je prilagođen vojnim potrebama): Udaljen puni sat i četvrt od Virja, dva sata od Molva, puna tri sata od molvarske skele na Dravi, dva sata i četvrt od virovske skele, puna četiri sata do Brodića, sat i četvrt do Kalinovca, dva i pol sata do Kloštra, sat i četvrt do Mičetinca, Šemovaca i Čepelovca, sat i tri četvrt do Svete Ane. Močvara i potoci koji se u nju slijevaju za jake kiše u gori brzo nabujaju, a osobito kad se razlije Bistra kod Molva. Voda se razlije i poplavi okolne livade. Močvara je obrasla s mnogo gustoga grmlja i nikad se ne osuši. Pješčanim brežuljcima dominiraju brda Kostanjevo (Kostanyo) i Trankovo brdo (Trancova berdo). Cesta od Virja je prohodna osim kad se izlije Barna pa je jako blatnjava. Putovi za Kalinovac, Čepelovac, Mičetinac i Svetu Anu su prohodni. Putem preko pješčanih brežuljaka prema Molvama ne može se proći za loša vremena i velike vode samo na prijelazu preko blatnjava jarka Zdenčića (Zdenichicz). Dvije crkve koje se nalaze u mjestu te kapetansko konačište zidani su. Gradina okružena barom povezana je s mjestom drvenim mostom. Ima svoj dobar zdenac. Kapela sv. Jurja na putu za Mičetinac zidana je, no ruševna. Područje prema Dravi, tj. gdje su konaci, često poplavljuju potoci pa su teško prohodni. Stoga konačari dovoze proizvode u Đurđevac uglavnom kad je teren smrznut ili ako eventualno malo presuši, ali lakim kolima.

 

Izvor: VALENTIĆ, Mirko, Ivan HORBEC i Ivana JUKIĆ. Hrvatska na tajnim zemljovidima XVIII. i XIX. stoljeća, Zagreb, 2003.

Možda će Vam se svidjeti...

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Do NOT follow this link or you will be banned from the site!