folder  Kategorija: 

Ukupno:


Velimir Piškorec: “Georgiana” (2005.)

Jedno od ključnih djela za poznavanje povijesti grada Đurđevca, te o govoru i mentalitetu stanovnika Đurđevca je knjiga prof. dr. sc. Velimira Piškorca pod naslovom Georgiana. Podnaslov knjige približava nam njen sadržaj: rasprave i ogledi o đurđevečkom govoru i hvatskokajkavskoj...

Svećenik Stjepan Biškup (1934.-1976.)

Prerana smrt, odnosno kratak život, nikako ne smiju biti razloga zaborava bilo koje osobe, pa tako niti svećenika Stjepana Biškupa koji je umro kao župnik u Ždali 23. veljače 1976. godine. Njegova prerana smrt iskreno je rastužila vjernike i svećenike...

Etnografska zbirka Josipa Cugovčana u Podravskim Sesvetama

Među najgorljivijim zaljubljenicima u povijest svojeg zavičaja je Josip Cugovčan iz Podravskih Sesveta. Osim kao uspješan pisac i slikar, odličan poznavatelj i marljivi čuvar narodnih običaja te ljubitelj tradicije, Cugovčan se dokazao i kao čuvar materijalne baštine. Naime, na svojem...

Glođan i grebembaba

Vjerojatno nema one Podravke ni Podravca koji ne zna za „glođana“ jer su stariji ljudi generacije djece pokušavali zaplašiti glođanom kada su ona bila nemirna ili neposlušna. Glođan je zapravo personifikacija raznovrsne buke na tavanu, mračnim zakutcima, pa čak i...

O zaraznim bolestima u Podravini nekad

U Đurđevcu su (ne znamo kako u drugim mjestima) zarazne, odnosno priljepčive bolesti nazivali francuzom, a zaraženomu su govorili da je francuzliv. Ujedno se francuzom nazivao i sifilis. Tomo Jalžabetić ovako je napisao o tome: „Dok o što dobi saki...

Izgled učionice u đurđevečkoj školi 1909. godine

Dok učenici i učitelji nisu počeli učestalo pobolijevati nitko nije ni obraćao toliku pozornost izgledu škole i njezinim učionicama, sve do 1909. godine kada učitelj Vedriš zbog bolesti nije izostao mjesec dana. Tada se jedan od učitelja potrudio napraviti izračun....

Humor dr. Petra Bazijanca (II. dio)

Koliko god je đurđevečki liječnik dr. Petar Bazijanec bio dobar i ugledan liječnik, toliko je bio još bolji šaljivac, po čemu je također bio znan širom Podravine. Taj humor naslijedio je od svoga oca Grge. Zato i u ovome drugom...

Čagalj

Podravci u posljednje vrijeme sve više uočavaju u prirodi i u okolici naselja novu životinjsku vrstu, a to je čagalj, kojeg i često čuju po jezivom zavijanju. Mnogi ga smatraju novom vrstom, međutim, čagalj je na hrvatskom području odavno prisutan,...

Krajiški časnik Engelbert Tomerlin (1840. – 1902.)

Engelbert Tomerlin rođen je u Đurđevcu 20. listopada 1840. godine od oca  Martina Tomerlina i Ane rođene Knežić. Nakon završene kadetske škole stupio je u vojnu službu. Do 1873. godine službovao je kao potporučnik Druge banske pukovnije. Nakon razvojačenja živio...

Štete od vrabaca

Nekad se vrabca smatralo najštetnijom pticom u Podravini. Jest da su jastrebovi znali odnesti pokoje pile, ali u pravljenju štete ljudima, vrabcima nije bilo premca, jer ih je bilo bezbroj. Narod je bio ogorčen jer su u polju znali uništiti...

„Strošek za svate“

Poznato je da se za svadbu na selu trebalo prikupiti prilično živeža i opreme za mladence. Zato su pripreme trajale poduže, a pripremanje platna i cijelog miraza što ga je mladenka nosila v zamoš trajao je nekoliko godina. Što se...

Učitaj još
Podravske širine