folder Kategorija:
Ukupno:
Jedan od gotovo nepoznatih đurđevečkih župnika iz 17. stoljeća je Đuro (Juraj) Noršić. Kao župnik službovao je u Đurđevcu na kraju 17. stoljeća, od 1686. do 1691. godine. Noršić je rođen u Samoboru oko 1651. godine, a za svećenika je...
U vrijeme banovanja Dragutina Khuen-Hedervaryja vladalo je veliko nezadovoljstvo naroda u Hrvatskoj i Podravini, pa tako i u Đurđevcu. Pristalice mađaronske vlasti u općinskom poglavarstvu svim su mogućim načinima utjecale na ishode izbora, izborne liste, kandidate i glasače i lažno...
Evo jedne priče Marije Žagi rođene Rumek (1931.) iz Novigrada Podravskog, rođene u Gornjoj Šumi. Tak je jempot mati kuhala jelo, a imala je tri snehe. Dok je kuhala, mati je jelo osoljila, a kak je goder koja sneha došla,...
Kao prilog već objavljenoj temi o učitelju Andriji Jendrašinčecu (1877. – 1924.) iz Svete Jane predočujemo jednu njegovu pjesmu. Još kao učenik pisao je domoljubnu i religioznu poeziju koju je objavljivao u nekoliko novina i časopisa. Bio je darovit, i...
Adolf Blaga rođen je 21. travnja 1889. godine u Ferdinandovcu od oca Đurđevčana Matije Blage i majke Barbare Blaga rođene Fusić. Pučku školu završio je u Ferdinandovcu, gimnaziju je polazio u Bjelovaru i Zagrebu a teologiju na Bogoslovnom fakultetu u ...
Od 2008. godine povjesničari Blanka Matković i Stipe Pilić u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom radili su na detektiranju grobišta žrtava stradalih u posljednjim mjesecima Drugoga svjetskog rata i u prvim mjesecima poraća. Na osnovu prikupljenih podataka 2017. godine načinjena je karta...
Do nedavno se najstariji spomen Đurđevca, odnosno srednjovjekovnog Sela svetog Jurja, smještao u 1267. godinu. No, zahvaljujući istraživanjima koje je proveo Ranko Pavleš znamo da najstariji spomen Đurđevca potječe iz 1237. godine. Naime, te godine se u jednom dokumentu spominje...
Prošla su tri desetljeća otkako je objavljena monografija Đurđevca čiji je autor franjevac Paškal Cvekan (1913. – 1998.). Monografija nosi naslov „Đurđevac – kakav nije poznat“ čime se htjelo naglasiti da su u njoj objavljeni podaci koji do tada nisu...
Među prvim znanstvenicima i istraživačima koji su na početku 20. stoljeća pokazali interes za Đurđevečke peske bio je poznati hrvatski zoolog i entomolog dr. August Langhoffer. Nakon objave članka đurđevečkog učiteljskog para Anke i Milana Poljaka o Đurđevečkim peskima na...
Na mjestu današnjeg Kloštra Podravskog u srednjem vijeku nalazio se franjevački samostan svetog Stjepana. Prema dostupnim podacima taj je samostan osnovan 1292. godine. Neki smatraju da su krajem 13. stoljeća franjevci došli u još stariji benediktinski samostan koji je bio...
Netom nakon odlaska Osmanlija iz Virovitice 1684. godine počeli su se Hrvati naseljavati na prostoru između Đurđevca i Virovitice. Godine 1710. pitomačko naselje činila je tek jedna ulica. Mještani su u selu podigli kapelu posvećenu sv. Vidu. Selo je pripadalo...
Suživot čovjeka i vode znao je ponekad stvorio loš ishod, odnosno koban po samoga čovjeka. Podravcima se često na putu do svojih imanja na konacima priječila rijeka Drava. Znali su je obuzdati ali je ponekad došlo do loših procjena, naglosti...