folder Kategorija: Đurđevečki peski
Ukupno: 29
Svim pješčarskim biljkama prisutnima na našim Peskima uz bok stoji i pješčarski trputac Plandago indica L. Ime je dobio po cvjetovima koji izgledaju poput uzlova. U geografsko-botaničkom rezervatu nalazimo ga u malom broju. Spada u ugrožene vrste hrvatske flore i...
Riječ je o posjedu židovske obitelji Braun na Đurđevečkim peskima. Braunovi su pijeske kupovali u više navrata, u vrijeme kada ih se moglo kupiti za samo jednu forintu po jutru. Posjed od 153 jutra služio im je u različite svrhe....
Rajnski različak (Centaurea stoebe L.) spada među biljke nastanjene na Đurđevečkim peskima. Iz porodice je glavočika. Premda je vrlo raširena, ne pripada biljkama pješčarkama. Prisutna je u manjem broju primjeraka na svim otvorenijim površinama Đurđevečki peskov. Budući da ove podatke...
Biljka siva gromotulja ili siva turica (Alyssum gmelinii Jord. et Fourr.) obitava na Đurđevečkim peskima, ali u razmjerno maloj populaciji. Ne spada u endemične biljke pješčarke jer se može održati i na drugim pojedinim staništima. Nalazimo je na području botaničkog...
Crnkasta sasa /Pulsatilla pratensis (L.) Miller ssp. nigricans (Störck) Zam./, u narodu znana kao košunded, neobična je biljka tamnoplavih dlakavih cvjetova poznata među hrvatskom florom još iz davne 1857. godine. Rasla je na nekoliko mikrolokacija na Đurđevečkim peskima, na primjer,...
Hrvatski botaničar i prirodoslovac dr. Stjepan Gjurašin rođen je 22. svibnja 1867. godine u Oborovu. Školovao se u Zagrebu, a diplomirao i doktorirao je na Filozofskom fakultetu na čijem je Botaničkom odjelu bio zaposlen kao predavač. U istraživačkom radu bavio...
Među brojne biljke koje obilježavaju Đurđevečke peske svakako spada i metlasti zečjak (Sarothamnus scoparius Wimm.), u narodu zvan zajik. Porijeklom je iz sjeverne Afrike a pretpostavlja se da je 1880-ih prenesen iz Austrije u Bosnu, a potom na Đurđevečke peske....
Među mnoštvom narodnih naziva lokalnih toponima đurđevečkoga kraja nalaze se i oni čija su nam imena poznata, ali ne znamo njihovu točnu lokaciju. Stari Đurđevčani tako spominju Kralevo jamo, ali nitko od njih nije znao reći gdje se točno nalazila....
Petoprsta pješčarka (Potentilla incana P. Gaertn., B. Mey. et Scheb.) jedna je od specifičnih biljaka Đurđevečki peskov. Spada u vrlo rijetku floru, ne samo u Hrvatskoj, već i širom Europe, i prijeti joj izumiranje. Iz porodica je ruža te pripada...
Što se tiče Đurđevečki peskov, u novije smo vrijeme sve više svjedoci učestalog upotrebljavanja istoznačnice Hrvatska Sahara. Od kad se uvriježio taj naziv, i zašto? Prvi se puta o Đurđevečkim peskima moglo pročitati u Viestniku hrvatskoga arkeologičkoga družtva 1885. godine...
Krajolik đurđevečke Podravine obiluje prirodnom raznolikošću kao malo koje područje u Hrvatskoj. Na ovako malom prostoru nalazimo pijesak, močvarne terene, šume, polja i brojne vodotoke. Ovaj put riječ je o prirodnom fenomenu zvanom pajn. Đurđevčani su pajnima nazivali jame među...
Mlađim generacijama manje je poznato da je jedan od vidova iskorištavanja borove šume Đurđevečkih pijesaka bilo i smolaranje. Smolarenje je postupak dobivanja smole iz drveta bora, odnosno smolnih kanala zvanih smolenice. Izlučeni nusproizvodi (monoterpeni, diterpeni, kolofonij) iz smole upotrebljavali su...