Ovaj naziv izgleda pomalo nerazumljiv, ali će svi znati o čemu je riječ ako pojasnimo da je to čamac izrađen u deblu. Obično se radi o hrastovom drvu. Monoksili mogu biti mali, za prijevoz nekoliko osoba (čon), ili namijenjeni za kompe na kojima je počivala vodenica, te za splavi. Podravci su stabla za kompe rušili u šumama pored rijeke Drave, obrađivali ih a potom volovima ili konjima zimi po snijegu vukli do vode. Jedan takav monoksil pronađen je prilikom iskopa šljunka na šljunčari Prosenice pored Gabajeve Grede 1998. godine. Nakon restauracije postavljen je pod nadstrešnicom u dvorištu Muzeja grada Koprivnice. Treba napomenuti da je transport bio otežan zbog njegove veličine, a sama konzervacija vrlo zahtjevna i dugotrajna. Dugačak je 12 m i širok 1,5 m. Prema analizi drva star je između 160 i 300 godina. Pramac mu je zakošen dok mu je krma okomito odrezana. Na njem se našlo nekoliko izvornih željeznih okova, zatega i čavala kojima su izvorno sanirana tadašnja oštećenja. Jedan manji nekonzervirani monoksil može se vidjeti na etno-imanju obitelji Karlovčan na Brodiču.

Izvor: MUSTAČEK, Mladen. „Konzervatorsko-restauratorska sanacija monoksila iz Gabajeve Grede“, Podravski zbornik 41/2015, Koprivnica, 2015.

Fotografija: http://www.muzej-koprivnica.hr/zbirke/arheologija/zbirka-novog-vijeka/monoksil/