folder Kategorija: Etnografski predmeti
Ukupno: 188
Budući da su naši graničari za vremena Vojne krajine, ako nisu bili na ratištu, morali čuvati i paziti granicu od upada Osmanlija, vojnu su odoru i opremu držali kod kuće. Tako su u svakom trenutku bili spremni na poziv nadređenih....
Đuro Rašan (1912. – 1983.) iz Novigrada Podravskog osim književnog i novinarskog rada, bavio se i leksikografskim temama novigradskoga kajkavskog govora. Naime, u svome rodnom mjestu i po drugim podravskim selima prikupljao je nazive starih uporabnih predmeta. No sami nazivi...
U našoj objavi o tačkaj napomenuli smo da su osim klasičnih tački postojale i one sa sandukom u kojem se mogao prevoziti rasuti teret. Takve tačke upotrebljavale su se za prijevoz zemlje i šljunka prilikom gradnje objekata, pri nasipanja putova...
Na hrvatskome standardu je bradva, Podravci je nazivaju švarba, a neki drugi i siročka. Riječ je o tesarskoj sjekiri široke oštrice i kratka držala koju su izrađivali kovači a upotrebljavali cimermani (tesari), ali i drugi majstori što rade s drvom....
U đurđevečkom kajkavskom govoru gujnom se smatra pokrivač za konje, te tkani domaći tepih, odnosno tebij. Žene su ga pravile se od uskih traka razderanih starih krpa. Trake su se namotale na klupka i utkivale u osnovu. Neke su u...
Da bi se ispredena pređa mogla upotrijebiti, trebalo ju je namotati u klupka ili na kaleme. To se obavljalo pomoću vitla. Vitel je drvena naprava koja se sastoji od stalka postavljenog na križnom postolju. Na vrhu uspravnog dijela stalka (središnje...
Nekada su domove naših djedova i baka resile velike svetačke slike postavljene na zidu sobe, obično iznad kreveta. Takvu sliku zovemo kip. Uglavnom je riječ o uparenim slikama Isusa i Marije, zatim Svete Obitelji, kao i nekih drugih svetaca (sv....
Nemoguće je znati tko je u Đurđevcu prvi i kada nabavio biciklina. Vjerojatno ga je kupio netko od đurđevečke gospode. Jedan pisani izvor govori o 1899. godini kad su đurđevečki koturaši sudjelovali na biciklističkoj utrci u Koprivnici. Seljački puk služio...
Rešeto je još jedan uporabni predmet na seoskom gospodarstvu koje je izgubilo svoju namjenu, a time skoro i nestalo. To je naprava sa žičanom mrežom napetom i pričvršćenom u drvenom kružnom obodu. Izrađivali su ih majstori rešetari i prodavali na...
Pojedini predmeti bitno su obilježavali stare obrtničke cehove. Među njih spadaju cehovske škrinje, zastave, vrčevi, pečati i pločice. Pločica je bila drvena, ponegdje i limena, a imala je oblik knjige. Limena se nosila na ruci ili o vratu. Predstavljala je...
Špula (kolotur) je jedan od predmeta koji se nekad često upotrebljavao na seoskom gospodarstvu. Izrađivala se od drva a bilo je i metalne, koja su se mogla kupiti u trgovini. Sastoji se od nosača i kotača s užlijebljenim obodom preko...
Nemoguće je znati tko je prvi izumio ravno zrcalo, to jest staklo presvučeno metalom. U svakom slučaju, kada se i pojavilo u domovima naših predaka bilo je od koristi, premda su postojala razna vjerovanja o njegovoj upotrebi. Roditelji tako nisu...