folder  Kategorija: Goričarske teme

Ukupno: 39


Prodaja mošta i vina krajem 19. stoljeća

Podravci uzgajali su vinovu lozu i proizvodili vino uglavnom za svoje potrebe. Vino je bilo dobra okrjepa nakon teških poslova na gruntu, ali i dobra kapljica prigodom raznih blagdana i svetkovina. Bilo je mnogih vlasnika vinograda koji i nisu bili...

Prerana berba grožđa u Rusanovoj pjesmi (1864.)

Ferdo Rusan je za svoga boravka u Šemovcima i Virju često u tadašnjim tiskovinama izvještavao o zbivanjima u ovome kraju. Tako je 1859. godine pisao u „Gospodarskom listu“ o jednoj lošoj navici Virovaca – preuranjenoj berbi grožđa, o čemu smo...

“Direktor, tudum”

Direktori su direktno rodni hibridi američke vinove loze. Zapravo, oni nisu sorte jer su necijepljeni. Direktor daje rod na jednogodišnjoj lozi, za razliku od cijepova koji rode na višegodišnjoj. Stoga su se orezivali na reznike, a ne na lucnjeve. Dakle,...

„Pocek“ stare klijeti

Starinska drvena klijet počivala je na velikim drvenim pragovima (poceki) koji su nosili cijelu njezinu konstrukciju. Poceki su bili kalani, od hrastova drva , visoki oko 50 i široki oko 30 centimetara. Izrađeni su svi iz jednog trupca po cijeloj...

„Baril“

Kao što se danas vino z goric nosi kući u plastičnom karnistru, tako se nekoć nosilo v barilu. Možemo ga opisati kao vrstu drvene bačvice zapremine i do pet litara. Kad bi stari barili znali govoriti, ispričali bi mnoštvo šaljivih...

„Lakomica“

Sama riječ vrlo slikovito govori – lakoma posuda. Lakomica je zapravo drveni lijevak koji služi kod ulijevanja mošta i vina u bačvu. Neku drugu primjenu skoro da i nije imala. Izgleda poput drvenog škafa a na dnu je bila učvršćena...

„Đurđevečki gorički bregi“

Đurđevčani su nekad do svojih vinograda najčešće išli pješice putovima, no najbrže se moglo stići utabanim stazama koje su se od zadnjih kuća pružale preko polja po međama i poljskim puteljcima. Najpoznatija je bila Čepelovečka steza. Kolima se pak teško...

Podravske gorice iz pera Ferde Rusana (1859.)

Ferdo Rusan, umirovljeni krajiški časnik, živio je u Šemovcima i Virju. Zbog bolesti je ranije umirovljen pa je svoje slobodno vrijeme dao na dobrobit Podravaca, Šemovaca i Virja. Dušom ilirac, pučki pjesnik i prosvjetitelj, zanimao se između ostaloga i za...

Kako su naši stari održavali bačve za vino?

Čiste bačve prali su s kropom (vrelom vodom) koji se ulio u bačvu, te se ona zatvorila i takva držala određeno vrijeme, odnosno zaparila se je. Nekad se kod zakuhavanja bačava koristila biljka lekotica (bot. bročika Galium molugo L.). Pokvarene...

„Broždalka“

Broždalka je gorička alatka, koja je imala istu namjenu kao današnje muljače. Dvije su vrste broždalke. Prvotna i jednostavnija, mogla se odsjeći u svakom šumarku i kolijnaku. Bio je to običan drveni štap, na jednom kraju višestruko rašljast. Druga broždalka,...

Obilna berba grožđa u dvorištu (1899.)

Zagrebački Hrvatski narod objavio je 1901. godine na svojim stranicama neobičnu vijest. Učitelj Milan Poljak iz Đurđevca 1899. godine zasadio je u svome dvorištu cijep jedne vrste malvazije cijepljene na američku podlogu. Loza je toliko narasla da je obavila cijelu...

O staroj šemovečkoj klijeti iz 1713. godine

Zanima li vas kako je izgledala starinska bogataška klet? O tome nam svjedoči novinski članak u virovskom Podravcu iz 1899. godine. Riječ je o kleti Bolte Cvetkovića iz Šemovaca. Do nje se dolazilo od šemovečke crkve, lijevo brijegom za kojih...

Učitaj još
Podravske širine