folder Kategorija: Ostalo
Ukupno: 77
Pripovedal je jeden Šemovčan kak je negdar bilo za Vojne granice. Dobivali so od vojne vlasti deputata, bi rekli drva f šume za sako ižo. Rekli so starci da so to graničarsko pravo imali još od staroga Kristuša, zaprav odnavek....
Da bismo doznali tko su prezimenom bili prvi stanovnici Budrovca, ali i ostalih sela, moramo prelistati zapisnike kanonskih vizitacija spomenutih godina. Ove zapisnike pisali su crkveni veledostojnici koji su pohodili župe. Tom su prilikom u svojim izvještajima zapisivali razne podatke...
Ne zna se kak, al je na sigečke cirkve na turnu počela rasti trava. Sigečani so gruntali kaj bi napraviti, a škoda im je bilo da se trava posuši. Onda se je jeden Sigečan rasprte glave setil da bi mogli...
Đurđevečki književni autori pojavljuju se puno prije nego likovni umjetnici, ali se njihovo stvaralaštvo svodi na pojedince koji su djelovali uglavnom zasebno bez povijesno-književnog slijeda. Prvi se javio svećenik Josip Hajduković svojom zbirkom poezije 1909. godine, dok je prvu polovicu...
Mnoga podravska narodna vjerovanja povezana su s određenim svetcima (blagdanima) u kalendaru. Danas vam predstavljamo nekoliko narodnih vjerovanja o ženskim poslovima u kući koji se nisu smjeli obavljati na određene blagdane jer bi dotične osobe spopalo kakvo zlo. Vjerovanja su...
Županijsko Povjerenstvo za ravnopravnost spolova organiziralo je 8. svibnja 2013. godine u đurđevečkoj Gradskoj knjižnici tribinu o Đurđevčanki Mari Matočec, pučkoj književnici, političarki i promicateljici ženskih prava, a povodom njezine 46. godišnjice smrti. Tom je prigodom predsjednica županijskoga Povjerenstva za...
Učitelj Andrija Ivančan (1902. – 1971.) iz Molva zabilježio je sljedeću narodnu priču Riječ je o tome kako se postaje lovcem: Koj oče postati takov lovec ide na Badnjak do križnoga dreva. Zeme posvečeno kredo, napuni si puško s posvečenem...
Tak je bil jeden čovek foringaš i vozil je s koli koga je kam trebalo. Za novce. Dok je tak išel z jedne foringe doma nekakva mu je žena majala da stane da jo popela, al je on samo poteral...
Osnovna djelatnost Matice hrvatske je izdavaštvo, pa tako i svih njezinih ogranaka. Đurđevečki ogranak osim što izdaje razne knjige i publikacije prepoznatljiv je po svome kalendaru-plakatu poezije. Projekt je pokrenuo prof. Zdravko Seleš 2001. godine. Na formatu plakata svake godine...
Tražeći naše poznate pokojne Podravce u Hrvatskom biografskom leksikonu, naišli smo i na slikara Josipa Horvata. U njem je zapisana njegova kraća biografija: Josip Horvat Joška naivni kipar i slikar (Pitomača, 19. III. 1939. — Kloštar Podravski, 8. VI. 1981.)....
Nekoliko prikupljenih arhivskih i novinskih bilježaka pruža nam neobičnu sliku središta Đurđevca 1950-ih godina. Tada je u pogonu bio bivši Braunov mlin u središtu, na mjestu današnjeg trga ispred zgrade gradske uprave. Zato je mnoštvo zaprežnih kola čekalo u redu...
Šalikaš Virovec Fabijan Sabolić (rođ. 1916.), negda živuči vu Šemovce, spripovedal je jeno pričo o betežne ženaj Miroslavu Dolencu Dravskom 1971. godine. Tak sem vam ja vu ono staro vremenje dok so doktori bili skopi, a ja novac nesem imel,...