folder  Kategorija: Povijest okoliša

Ukupno: 101


Divlje svinje u okolici Đurđevca krajem 19. stoljeća

Divlje svinje odvajkada su prisutne u našem kraju, ali tada nisu radile tolike štete u polju kao danas. O njima je Jalžabetić, seljak i političar, napisao 1898. godine slijedeće: Pred jeno dve lete so se do nas doklatile divje svinje....

Vlasulja bradica – endemična bilja pješčarka

Vlasulja bradica (Festuca vaginata Waldst. et Kit.) biljka je iz porodice trava. Uz sivkastu gladicu jedina je endemična biljka pješčarka, koja raste samo na pješčarskim površinama. Uspjela se koliko toliko održati na Đurđevečkim peskima od početka 20. stoljeća, kada je...

Kolijnak

Jedna od tri đurđevečke ulice koje nose imena hrvatskih političara iz obitelji Radića, ona Pavla Radića, nalazi se u zapadnom dijelu Đurđevca, odnosno u kvartu Novo selo. Đurđevčani Ulicu Pavla Radića nazivaju Kolijnak. Naziv potječe od pojma kojim se označava...

Prvi parobrod na Dravi

Premda je kod njih izazivala strahopoštovanje, Podravci su odavno savladali rijeku Dravu i iskoristili njezine brze i hirovite vode. Njome je čovjek odavna plovio drvenim čamcima i splavima. Uspoređujući današnju plovnost rijeke Drave, posve je nevjerojatan podatak da je 1865....

„Berek“

Riječ berek došla je iz mađarskog jezika, a predstavlja močvaru, odnosno područje (livade, šume) koje su većim dijelom godine pod vodom. Njegove su kajkavske istoznačnice limbuš i mekiš. Berek je danas vrlo često ime lokalnih toponima širom Podravine i Međimurja,...

„Kladje po sinokošaj“

Da je uža okolica Đurđevca nekad davno bila sva pod močvarama i drvećem govore nam i sjećanja starijih ljudi, ili su pak te priče čuli od svojih djedova. Tako su za sušnijih godina na berečkim livadama često pronalazili i iskapali...

Masovno utapanje u Dravi

Rijeka Drava je zbog svoje veličine i hirovitosti nerijetko u prošlosti oduzimala ljudske živote. Posebno je opasno bilo prelaženje rijeke, bilo preko zaleđene površine zimi ili brodovima (skelama) i čamcima tijekom toplog dijela godine. Dakako da su pojedinci rijeku svojevoljno...

Geografsko-botanički rezervat „Đurđevečki peski“

Đurđevečki peski danas zauzimaju značajno mjesto u krajoliku Hrvatske. Njihova posebnost čini ih jedinstvenim ne samo u Hrvatskoj, već i u široj okolici. Peski imaju višestruku važnost, od petrografske i geomorfološke, do florističke i faunističke. Najstariji zapisi i fotografije prikazuju...

Pošumljavanje Đurđevečki peskov

Prvi radovi na pošumljavanju đurđevečkoga pijeska, što ga je vjetar raznosio po okolnim njivama,  poduzeti su 1891. godine podizanjem vjetrobrana u loznom rasadniku, koji se nalazio na Peskima uz put koji vodi prema Molvama. Goli pijesak iz rasadnika stalno se...

Najstarije rodino gnijezdo u Đurđevcu

U prijašnje vrijeme, kada su Đurđevec okruživale velike močvare, zasigurno je bilo i puno rodinih gnijezda. U takvom su okruženju hrane imale na pretek. Rodinih gnijezda u Đurđevcu danas je tek nekoliko. Najstarije gnijezdo nalazi se na metalnom stupu ispred...

Vuk u Podravini

Vjerujete li da su vukovi nekad obitavali u Podravini? Istina je. O tome govore Izvještaji Županije bjelovarsko-križevačke iz druge polovice 19. stoljeća. Oni su donosili podatke o odstrelu divljih životinja na području županije, pa u izvještaju za 1887. godinu stoji...

„Đurđevečki gorički bregi“

Đurđevčani su nekad do svojih vinograda najčešće išli pješice putovima, no najbrže se moglo stići utabanim stazama koje su se od zadnjih kuća pružale preko polja po međama i poljskim puteljcima. Najpoznatija je bila Čepelovečka steza. Kolima se pak teško...

Učitaj još
Podravske širine