U đurđevečkom kajkavskom govoru imamo zabilježen dvoznačni glagol ogatati (se). U rječniku đurđevečkoga govora piše: 1. obložiti čime protiv hladnoće, i 2. obući zimsku odjeću, umotati se. Prvotno značenje imalo je primjenu samo na jednom primjeru. Tome nam služi popratna fotografija. Nekadašnje kuće i gospodarski objekti građeni su od drveta, a budući da su zime bile jake i duge, znalo je biti problema s temperaturom u pojedinim zgradama i prostorijama. Najviše se to odnosilo na klijeti u kojima se čuvalo vino i na staje i svinjce, pogotovo ako je u njima boravio manji broj stoke. Zato su Podravci na određeni način nastojali stvoriti uvjete koji su nastambu činili toplijom. Moralo se spriječiti smrzavanje vina i domaćih životinja u staji i svinjcu. To se postizalo snopovima kukuruzovine. Snopovima su s vanjske strane objekta oblagali zidove od drvenih planki uspravno na gusto jedan do drugog. Da bi ih učvrstili stisnuli su ih z drogi, odnosno dva deblja dovoljno dugačka pruta, privukli ih bliže zidu i zavezali konopom ili z drotom, tako da su snopovi bili učvršćeni i priljubljeni uz zid. Jedan drog učvrstili su bliže strehi a drugi bliže poceku. Pod drugim značenjem podrazumijevalo se dobro se obuću u višeslojnu odjeću, pogotovo ako je vani bila vijavica sa snijegom.

Fotografija: ŽIVKOVIĆ, Zdravko. Hrvatsko tradicijsko graditeljstvo, Zagreb, 2013.