Podravcima se u zimsko vrijeme često događala groznica, odnosno zimica (vrućica). Za bolesnika bi govorili da ga tere zimica, dok je imao povišenu temperaturu i drhtavicu. Naziv groznica upotrebljavali su u uzrečici: Idi groznice stare! Budući da ljudi nekad nisu zbog manjih bolesti odlazili kod liječnika, često su ih sami liječili na različite načine. Zimicu su liječili na više načina. Čim bi čovjek osjetio prve simptome vrućice morao se okupati u hladnoj vodi, odmah takav leći u krevet i dobro se potrpati (pokriti se s više pokrivača po cijelom tijelu), ili pak popiti otprilike 3 dcl rakije i isto tako leći u krevet. Starci su govorili da čovjeku koji ima vrućicu najviše škodi friška svijnetina pa su je bolesnici stoga izbjegavali. Svinskom zimicom nazivaju onu zimicu od koje je čovjek gladen kak kurjak. Takve je ljude bilo sram jesti za stolom jer bi mu ukućani rekli da kakov je to betežnik da more tak puno jesti. Za takvu zimicu najbolji je lijek pijenje puno vode sve dok ga ne bi potjerala na povraćanje, i tako po nekoliko puta zaredom. Bolesnik poslije toga nije smio određeno vrijeme jesti svinjetinu, grah, sir i zelje, nego prežgano juvo, mlijeko i pomalo piti vino ili rakiju dok se ne bi oferal (ojačao). Virovci su pak jednu vrstu zimice nazivali trapavica, a pojavljivala se svaka dva (drgača), tri (trejtača) ili četiri (četrtača) dana. O potonjoj su govorili da je najgora jer je znala kod pojedinih ljudi potrajati i po godinu dana. Četrtača se liječila pijenjem zimične trave (vrsta goričke trave plavog cvijeta) namočene u vinu, korijena zemeljske tikve (vrsta divlje tikve koja raste u živicama) namočenog u vodi nekoliko dana, u vodi 24 sata namočene biljke što raste na cigli u bunaru, jedan dan kruha namočenog u vinu i namočene srčike bazgove grane. Najboljim lijekom smatrali su zmijsku kožu namočenu dva dana u vodi, odnosno pijenje ove otopine. Ovi napitci terali so na bluvajne, jer se vjerovalo da zimica nastaje od pokvarenoga želoca.  Posljednja vrsta zimice je mernica za koju nije bilo lijeka nego se išlo k babe coprnice koja je betežnika merila na križ uz prigodno bajanje.