„Motoranje“


1
Fotografiju ustupio Matija Vogrinčić

Danas obaviti žetvu, požeti žito i spremiti ga u silose izgleda banalan posao ako se prisjetimo kako su naši Podravci želi prije pojave kombajna. Nekoliko je kosaca kosilo žito. Iza svakog kosca išao je po jedan dječak koji je pravio pojaseve od slame i polagao ih na zemlju. Iza njih dolazile su žene i djevojke, srpovima nakupile određenu količinu žita i stavile ga na pojas. To je bio snop. Muškarci su iza njih vezali snopove i na kraju slagali u kupove zvane stavice. Nakon određenog vremena snoplje su odvozili kući i slagali u velike hrpe ili u štagljeve na suho.

2
Fotografiju ustupio Matija Vogrinčić

Potom je, prema dogovoru s motorašom (vlasnik vršalice), u dvorište dolazio dreš ili motor (vršalica), kojim se motoralo ili mašinalo, odnosno vršilo žito. Ovaj posao zahtijevao je dvadesetak težaka, pa su ljudi morali pomagati jedni drugima. Vršalicu je isprva pokretao lokomobil a potom traktor pomoću dugačkog širokog remena. Jedan težak bacao je sa hrpe snop po snop na vršalicu gdje je motorašov radnik kroz otvor postupno puštao razvezane snopove u bubanj. Pored njega stajale su mlađe žene i razvezivale snoplje ili rezale pojaseve nožem.

7
Fotografiju ustupio Matija Vogrinčić

Vršalica je potom odvajala žito od slame i pljeve. Žito odvojeno po kvaliteti curilo je u pripremljene vreće na stražnjem dijelu vršalice, potom je vagano te nošeno u ambar ili na tavan v lajte (drvene sanduke). Slama je curila kroz veliki otvor s prednje strane vršalice gdje je radilo 5-6 muškaraca i slagalo slamu u plast. Bolji motoraši imali su elevatore za slamu pa je slaganje plasta bilo znatno olakšano. Vrlo težak posao bio je prikupljanje i odnošenje pljeve, ponajviše zbog nesnosne prašine. Osim spomenutih bilo je tu još nekoliko pomoćnih težaka. 3Među težake smatrao se i onaj koji je obilazio druge težake i točio piće, jer je tada vladala velika vrućina, a i velika prašina. U isto vrijeme gazdarice su spremale jelo, na primjer: mladinska juva, kuvano kokošje meso s torman sosom, zalejano meso š čebrice s pečenem kruperom f tigajne i šalatom, i na kraju orevnača, makovnača ili štrukli, jabočnača i mazanica. Za vrijeme kratkog odmora moglo se popiti rakije i vina, direktora, ili koštati gazdaričine prke ribice. Premda je posao bio težak i nimalo ugodan, ljudi su bili veseli i šalili se. Mlade sneje na drešu, u tankim prozirnim bluzama i podignutim suknjama često su bile u središtu pozornosti muškaraca.

8
Izvor: pitomaca-nekadidanas.blogspot.com/2012/08/sa-jedne-vrsidbe-zita.1935-godine.htlm

4 5 9

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine