Sevdalinke i podravske narodne pjesme


Malotko će povjerovati da su bosanske sevdalinke ostavile traga u podravskim narodnim pjesmama. Vjerojatno vam je poznata pjesma Djevojka Podravka, u izvedbi Josipa Ređepa Jacate i Franje Dokića, koju su snimili na gramofonskoj ploči 1968. godine. To je zapravo stara bosanska sevdalinka pod naslovom Djevojka Sarajka majci plakala. Ređepova inačica tekstom i melodijom posve odgovara ovoj pjesmi. O tome kako je ona dospjela u naš kraj, pozabavio se Zvonko Lovrenčević, etnograf iz Bjelovara. Obilazeći bjelovarskim i podravskim krajem zapisivao je narodne običaje, napjeve i govor. Istraživanje ga je dovelo do zanimljive priče. Pjesmu su u ove krajeve donesli štokavci iz Bosne i okolice Imotskoga u Hercegovini, koji su nakon 1700. godine bježeći pred Osmanlijama dospjeli u okolicu Bjelovara, u Klokočevac, Veliku Pisanicu i Plavnice. Sa sobom su donesli i svoje običaje, od kojih su pojedine preuzeli njihovi susjedi koje su tu zatekli. Lovrenčević je ovu pjesmu čuo 1950. godine od Ane Dolović (rođ. 1871.) u Kapeli, a koja je izjavila da ju je naučila od svoje bake rođene oko 1810. godine. Istu je pjesmu čuo i od Ivke Kolaković, rođene 1909., a dvije godine kasnije u Jagnjedovcu od Marije Figač (rođ. 1880.) koja ju je čula od svoje majke. Tekstovi ovih pjesama posve su slični, samo je zamijenjena riječ Sarajka, a u Jagnjedovcu je tekst prilagođen tamošnjem kajkavskom govoru. Na taj je način dospjela i do Podravine, a tekst Ređepove pjesme neznatno je izmijenjen. Njoj se može pribrojiti i sevdalinka Moja mati ćilim tka, koja se smatra i podravskom pjesmom, a koju su Đurđevčice otpjevale na CD-u Pozvale so dekle dečke, snimljenom 2009. godine. Pjesma je posvema preuzeta, od melodije do teksta (na štokavskome), osim što riječ mama u naslovu stoji umjesto riječi mati. Istovremeno je i Blaž Lenger koketirao sa sevdalinkama, pogotovo u pjesmama Pokraj puta lipa procvjetala i Seja brata budila (1968.), te Cvala mi ruža rumena (1969.). Njima se pridružio i Đurđevčan Tomo Gašparić, koji je tada zajedno je s bratom Franjom i sestrom Maricom (kasnije udanom Hasan) svirao i nastupao u glazbenom ansamblu „Braća Gašparići“. Na njihovoj drugoj gramofonskoj ploči 1969. godine našla se pjesma Već je mnogo dana prošlo, koja je također prepjev bosanske sevdalinke izveden u duhu podravske narodne glazbe. Sve to ne čudi jer je u Jugoslaviji tada bilo u modi skladanje melodija temeljenih na izvornoj narodnoj glazbi, a i podravski su glazbeni sastavi tada učestalo snimali podravske narodne i vlastite skladbe. Stoga je Gašparić kao hrvatski predstavnik Saveza autora narodne muzike Jugoslavije, bio uvršten u tročlanu prosudbenu komisiju Festivala Ilidža u Sarajevu 1970. godine, što je bila velika čast za ovoga samoukog glazbenika. Tako je odlučivao o dodjeli glavnih nagrada tadašnjim najpoznatijim pjevačima narodne glazbe, na primjer, Mehi Puziću, Lepi Lukić, Safetu Isoviću, Tomi Zdravkoviću, Silvani Armenulić, Predragu Gojkoviću…

 

 
comment 

KOMENTARI

Komentari

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Podravske širine