folder Kategorija:
Ukupno:
Stjepan Ljubić rođen je 11. kolovoza 1906. godine u Virju. Nakon šeste godine njegovi su se roditelji odselili u Predavac, a 1924. u Bjelovar. Druženje s biciklom započeo je još kao školarac kad je biciklom putovao iz Predavca u školu...
Od mnogih pomagala koje je čovjek morao imati na svome imanju važno mjesto zauzimala je lojtra, odnosno ljestve. Ime je nastalo od njemačke istoznačnice (Lieter). Lojtra je uvijek bila potrebna za popeti se: na tavan, na sjenik, na krovište, na...
Tradicijska podravska kuća građena je od drva i pletera omazanog zemljom, sa slamnatim krovom „na dvije vode“ i zabatom s ulične strane. Svojom duljinom pružala se u dubinu dvorišta. Prema tlocrtu, to je većinom trodijelna prizemnica s velikom ižom (sobom),...
Krajem 19. stoljeća u Hrvatskoj bio je običaj da predstojnik odjela za bogoštovlje i nastavu u Zagrebu obavlja periodičke preglede hrvatskih škola. Jedan od takvih pregleda obavio je predstojnik dr. Izidor Kršnjavi (1845. – 1927.) na području kotara Đurđevac 13....
Molve se kao posjed prodavićkog vlastelinstva prvi put spominju 1273. godine, a kasnije i kao naselje s kapelom Blažene Djevice Marije. Ovo srednjovjekovno naselje (Molua, Molwe, Molywa) nestalo je pred naletima Osmanlija sredinom 16. stoljeća kao i sva naselja, osim...
Nakon odlaska tiskara Peroslava Ljubića 1911. godine Virje je ostalo bez svojih novina. Tek 1923. godine vlasnik knjižare Milko Tišljar počeo je izdavati lokalne novine Naš list. Tišljar je ujedno bio i urednik novina. Pored njega uređivao ga je i...
Som (Silurus glanis L.) je naša najveća dravska riba. Može dosegnuti i više metara dužine i težiti do nekoliko stotina kilograma. Smatraju ga kraljem dravskih dubina, ali ga nalazimo i u jezerima, ribnjacima i šljunčarama, u mulju u podvodnim jarcima...
Otprije je poznato da su Podravci nosili opanke obuvene na obojke, ali nam njihov točan izgled nije posve poznat. Izrađivali su ih opančari, ali i vještiji seljaci koji su gotovu kožu sami kupovali od kožara. Opanke u svojim sjećanjima spominju...
Đurđevčan Željko Hodalić rođen je 1. kolovoza 1942. godine. Sin je Andrije Hodalića i Marije Hodalić udove Klikić, rođene Zobunđija. Nakon završene medicine u Zagrebu skrasio se u Osijeku a cijeli svoj život posvetio je kirurgiji u Vinkovcima. Radio je...
Pripovedal je jeden Šemovčan kak je negdar bilo za Vojne granice. Dobivali so od vojne vlasti deputata, bi rekli drva f šume za sako ižo. Rekli so starci da so to graničarsko pravo imali još od staroga Kristuša, zaprav odnavek....
Posao nekadašnjih oružnika nimalo nije bio bezazlen, čak i po život poguban, što se vidi u slijedećem primjeru. Trojica razbojnika, jedan rodom iz Zrinjske (Veliki Grđevac) a dvojica čak iz Srijema, doklatili su se u črešnjevičke vinograde 21. ožujka 1878....
Početkom Prvoga svjetskog rata i nakon mobilizacije mnogi su se Podravci, pa tako i Đurđevčani, s puškom našli na ratištima u Srbiji, Galiciji, Bukovini i na talijanskoj fronti. Kao i svaki rat, tako i ovaj, uzeo je mnogobrojne žrtve: poginule,...