Bjelovarsko-križevačka županija 1910. godine imala je gustoću naseljenosti od 66 stanovnika po kvadratnom kilometru. To je bilo gotovo upola manje u odnosu na najgušće naseljenu Varaždinsku županiju. Ipak, bilo je to nešto više od...
Glavne hrvatske znanstvene, kulturne, obrazovne i gospodarske institucije razvile su se tijekom XIX. stoljeća pod utjecajem hrvatskog narodnog preporoda, razvoja građanstva i modernizacije. Zahvaljujući novinama pismeni je svijet u to vrijeme mogao biti informiran...
Iznad sela Čepelovca nedaleko Đurđevca već jedno i pol stoljeće stoji dvor Barnagor. Izgradio ga je 1867. godine vitez Petar von Trezić (1818. – 1904.) koji je ondje stanovao sa svojim potomcima koji su...
U glavnoj aleji na gradskom groblju u Đurđevcu nalazi se grob s nadgrobnim spomenikom na kojem je pozlaćenim slovima uklesano ime dječaka koji se zvao Željko Rajski i koji je umro 1929. godine. Bio...
Dolazak električne struje u Đurđevec u prvoj polovini XX. stoljeća značio je veliko olakšanje za žitelje ovog podravskog gradića. No, kao i svaka „novotarija“ ona ima svoje prednosti i nedostatke. Kako je početkom XX....
Đurđevečki govor obiluje posuđenicama iz različitih jezika s čijim su govornicima Đurđevčani dolazili u doticaj tijekom proteklih stoljeća. Najbrojniji su germanizmi, odnosno posuđenice iz njemačkog jezika. To je razumljivo jer je Đurđevec nekoliko stoljeća...
Među najstarije sakralne spomenike u Virju spada pil Presvetog Trojstva koji se nalazi u parku pokraj župne crkve svetog biskupa Martina. Sudeći prema podatku istaknutom na pilu podignut je 1760. godine. No, 1927. godine...
Na početku Bjelovarske ulice u Đurđevcu, s lijeve strane, nalazi se prazan prostor trokutastog tlocrta koji nije imao nikakvu posebnu namjenu i često je izgledao vrlo neuredno. Ujedno ovo uzvišenje razdvaja Bjelovarsku ulicu od...
Vjerovanje u postojanje pesoglavcom jedno je od vrlo raširenih narodnih vjerovanja u Podravini. Prema zabilježenim pričanjima pesoglavci su bili nakazne ljudske spodobe s glavom koja je nalik psećoj. To su bila zla, divlja stvorenja,...
Hrvatski povjesničar Stjepan Antoljak rođen je u Doboju u Bosni i Hercegovini 29. kolovoza 1909. godine, no porijeklom je iz Virja u Podravini. Naime, Antoljakovi roditelji iz rodnog su Virja preselili u Bosnu jer...
