folder  Kategorija: 

Ukupno:


Đurđevčani počastili vojnike 1852. godine

Zahvaljujući izvještaju Ferde Rusana koji je objavljen u Narodnim novinama doznajemo da je u Đurđevcu 23. svibnja 1852. godine bilo neobično veselo. Naime, toga danas su kroz Đurđevec prolazili pitomci „vojničkog odhranilišta hervatsko – slavonske regimente nadvojvode Lavoslava“ jer je...

Svećenik Martin Peroković (1844. – 1926.)

Svećenik Martin Peroković rođen je u Đurđevcu 30. svibnja 1844. godine kao prvorođeni sin Martina Perokovića i Katarine Peroković rođ. Lacković. Osnovnu naobrazbu stekao je u rodnom Đurđevcu, a studij je završio u Zagrebu te je 1870. godine zaređen za...

Dr. Stjepan Gjurašin (1867. – 1936.)

Hrvatski botaničar i prirodoslovac dr. Stjepan Gjurašin rođen je 22. svibnja 1867. godine u Oborovu. Školovao se u Zagrebu, a diplomirao i doktorirao je na Filozofskom fakultetu na čijem je Botaničkom odjelu bio zaposlen kao predavač. U istraživačkom radu bavio...

Platneni „stolnak“ za nošenje

Jedno od pomagala za nošenje tereta u svakome obiteljskom gospodarstvu bio je i stolnak. Skrojen je od konopljenog platna, veličine običnog stolnjaka, po kojem je i dobio ime. Služio je za nošenje sijena, slame, trave, ubranih mahuna graha i koječega...

Pčelarenje u Đurđevcu

Nekad je svaka obiteljska zadruga za vrijeme Vojne krajine posjedovala pčelinjak (vulijnak, vulinec) jer se med upotrebljavao kao sladilo. Pčelinjaci na obiteljskome gospodarstvu bili su smješteni od južne strane pod strehama gospodarskih objekata, u vrtovima i voćnjacima. Ljudi su pčelarili...

Toponimi Taborišče, Štuk, Vidok i Pri galgaj u Đurđevcu

U doba Vojne krajine (do druge polovine XIX. stoljeća) uz svako veće krajiško naselje nalazio se prostor uređen kao vojničko vježbalište. Ondje su se održavale vojne vježbe za graničare, tj. krajišnike iz određenih kapetanija. Takva su mjesta na starim zemljovidima...

„Bezek“ / bazga

Bezek (Sanbucus nigra L.) je listopadni grm koji raste uz rubove šuma i putova, ali je zastupljen i u rjeđim šumama i na njezinim čistinama. No, u bagremiku, na primjer, zna se toliko raširiti da onemogućava pristup prilikom rušenja stabala....

„Zajik“ / zečjak

Među brojne biljke koje obilježavaju Đurđevečke peske svakako spada i metlasti zečjak (Sarothamnus scoparius Wimm.), u narodu zvan zajik. Porijeklom je iz sjeverne Afrike a pretpostavlja se da je 1880-ih prenesen iz Austrije u Bosnu, a potom na Đurđevečke peske....

Velika poplava na đurđevečkim konacima 1880. godine

O brojnim poplavama u našem kraju već smo pisali u nekoliko navrata. Međutim, vrijedi se upoznati s jednom takvom poplavom svjedočenjem iz prve ruke. Tomo Jalžabetić (1852. – 1937.) sam je pribilježio u svojim zapisima o poplavi koja se dogodila...

Ugljenokop kod Šemovaca

Od kraja 19. stoljeća ugljen se kopao u nekoliko bilogorskih rovova: kod Glogovca, Jagnjedovca, Kozarevca i Velike Črešnjevice. Ugljen najviše su upotrebljavali veliki paromlinovi za pogon strojeva i ciglane za pečenje opeke. Vlasnici i koncesionari ugljenokopa bili su imućni posjednici,...

Najstarije raspelo na groblju u Đurđevcu

Pošto su na gradskom groblju u Đurđevcu sačuvani tek poneki nadgrobni spomenici iz druge polovine XIX. stoljeća, najstarijim arhitektonskim spomenikom na tome groblju možemo smatrati kameno raspelo iz 1850. godine. Ono potječe iz doba prvog proširenja groblja sredinom XIX. stoljeća....

Učitaj još
Podravske širine