folder  Kategorija: 

Ukupno:


Đurđevečka ciglana

Prije pojave modernih tvornica opeke (ciglana) uz svako veće selo postojale su manja gliništa gdje se kopala glina za izradu cigle. One su pečene u poljskim pećima koje su građene uz sama gliništa. Sirove cigle slagane su po određenom redu...

Neurolog dr. Stjepan Poljak (1889. – 1955.)

Poljak je rođen u Đurđevcu 13. prosinca 1889. godine od oca Milana Poljaka i Đurđevčanke Anke rođene Šostarec. Oboje su bili učitelji u Đurđevcu. Poljak je uglavnom nepoznat današnjoj javnosti jer je kao i ostala nadarena djeca mlad otišao na...

Običaji uz blagdan svete Lucije

I blagdan sv. Lucije (13. prosinca) podsjeća nas na božićne običaje. Kao što je Mikula obilazio djecu, tako je činila i Lucija. To je bila žena (ili muškarac) obučena u bijelo, obično podsuknje, i maskirana, sa žeravicom i vilicom na...

Gdje se nalazi „Bent“ u Đurđevcu?

Đurđevčani Bentom smatraju šetalište u parku preko puta crkve, gdje su se nekad sastajali. Lokacije je najvjerojatnije dobila ime prema dijelu nasipa, odnosno bentu, koji je obuhvaćao srednjovjekovno đurđevečko naselje koje je formirano na povišenom dijelu nedaleko utvrde s kojom...

Obitelj Pajaziti, đurđevečki slastičari

Ovih nekoliko godina objavili smo na stotine tema i predstavili vam mnoge zaslužne Đurđevčane, poznate i nepoznate, pokojne i živuće. Svi su oni ostavili, ili ostavljaju zapažen trag u našoj sredini, i rado ih se sjećamo. Ako je itko zaslužio...

Ferdo Rusan – ilirac i podravski domoljub (1810. – 1879.)

Ferdo Rusan, umirovljeni časnik, ilirski i pučki pjesnik te domoljub, nositelj kulturnog, prosvjetiteljskog i gospodarskog života Podravine, rodio se 10. prosinca 1810. godine u Pavlin Kloštru. Njegov otac Josip Rusan bio je krajiški natporučnik iz Kalinovca, koji se 1814. preselio u...

Književnik Ante Kovačić i Đurđevec

Ante Kovačić (Celine / Marija Gorica, 6. VI. 1854. — Stenjevec / Zagreb, 10. XII. 1889.). polazio je učiteljsku školu i Nadbiskupsko sjemenište u Zagrebu, koje je napustio 1876. godine nakon mature u Gornjogradskoj višoj gimnaziji. Pravni studij završio 1878....

„Vejača“

„Vejača“ je jedan od brojnih predmeta koje su izrađivali Romi koritari. Na seoskom gospodarstvu koristila se u različite svrhe. Njom se nekad prvenstveno vejalo žito kako bi se iz njega odstranila razna nečistoća, zemlja i ostatci pljeve i slame. Mlađa...

“Mikula i krampus”

Naš Mikula, koj f korpe nosi dare, bil je oblečen v belo dogačko opravo. Na glave je imal biškupsko kapo a v rokaj biškupskoga štapa. Dare je nosil male dece na dva načina. Išel je od iže do iže, ne...

Običaji uz blagdan svete Barbare

Sv. Barbara je zaštitnica rudara, ratara, talioničara, ljevača zvona i topnika. Prema predaji, živjela je u 3./4. stoljeću a svoju je vjeru u Isusa Krista posvjedočila smrću od ruke vlastita oca jer se nije htjela odreći kršćanstva. Blagdan sv. Barbare...

Radovan Grgec (Zagreb, 2. XII. 1929. – Zagreb, 17. XI. 2007.)

Premda nije rođeni Podravac, Radovana Grkca, sina Kalnovčana Petra Grkca, svakako treba spomenuti jer je ostao poznat po svome predanom radu u Društvu hrvatskih književnika i Društvu hrvatskih književnih prevodilaca, te dao veliki doprinos kršćanskoj literaturi, a time i širenju...

Učitaj još
Podravske širine