folder Kategorija:
Ukupno:
Đurđevčani se ponose bogatom stočarskom tradicijom: govedarstvom i konjogojstvom, ali i svinjogojstvom. Donosimo za primjer jedan oglas iz Varaždinskih novosti (1932.) kojim, zasad nam nepoznati Fuček i Hodalić iz Đurđevca, obavještavaju Varaždince o mogućnosti kupnje i narudžbe podravskih baguna i...
Osam godina u Đurđevcu je službovao i živio učitelj Roko (Branislav) Klaić. Rođen je 23. kolovoza 1881. godine u Varošu pored Slavonskog Broda kao sin seljaka Đure Klaića i majke Kate Klaić rođene Balen. Tijekom života potpisivao se imenom Roko,...
Već krajem prve polovice 19. stoljeća krenule su diobe obiteljskih zadruga u ovom dijelu Podravine. Sve više žitelja Novigrada Podravskoga, Molva, Virja, Đurđevca i drugih mjesta nastanjivalo se na konacima, sjeverno od tih naselja prema rijeci Dravi. Budući da su...
Među đurđevečke kvartove i narodne nazive pojedinih ulica spada i Ring. Ring se ne može nazvati ni kvartom ni ulicom, nego je riječ o posebnoj dijelu naselja Đurđevca na čije je ime utjecao sam mikroreljef. Ring čine današnja Ulica Stjepana...
Pravnik Mijo Lehpamer (1903. – 1978.) se kao sudac u Đurđevcu po svemu sudeći veoma kratko zadržao 1940-ih. Službovao je u Obrenovcu, Dugom Selu, Pregradi i Zagrebu do 1945. godine. Potom je radio kao direktor banke u Pregradi te savjetnik...
Gledamo li kroz povijest Đurđevčani su naslage pijeska u svojoj okolici oduvijek nazivali Peskima, a manjim dijelom Bregima, shodno svome lokalnom kajkavskom izričaju. Zapravo, službeni naziv je Đurđevački pijesci, premda je to nasilno poštokavljen oblik izvornog imena Đurđevečki peski. Ime...
Postojeća kapela Kraljice Svete Krunice u Budrovcu podignuta je 1896. godine. Budući da je broj vjernika nadilazio kapacitete postojeće kapele, u selu se 1937. godine javila inicijativa o njezinom proširenju, što je podržao i Jakov Novosel, župnik Župe sv. Jurja...
Naglim povećanje stanovništva u Molvama javila se potreba za gradnjom nove župne crkve, jer je postojeća na groblju bila posve mala za tadašnje potrebe. Gradnja današnje župne crkve u Molvama započela je na pješčanom brijegu Krbuljin nastojanjem zapovjednika Đurđevečke...
Nakon prve filmske projekcije u Zagrebu 1896., film je podravskoj publici stigao 1927. godine zaslugom ludbreškoga hotelijera i vlasnika kina Viktora Fizira. Fizir je s opremom stigao u Virje malim fijakerom te vlasniku gostionice Stjepanu Grkcu ponudio prikazivanje filma. Nakon...
Đurđevečki seljak i političar Tomo Jalžabetić (1852. – 1937.) bio je imućan seljak bez djece, pa je u početku novčano pomagao Radićevu Hrvatsku pučku seljačku stranku i tiskaru u njenom vlasništvu. Budući da je objavio podosta članaka i polemika o...
U đurđevečkom kajkavskom govoru gujnom se smatra pokrivač za konje, te tkani domaći tepih, odnosno tebij. Žene su ga pravile se od uskih traka razderanih starih krpa. Trake su se namotale na klupka i utkivale u osnovu. Neke su u...
U Đurđevcu je u zamahu Prvoga svjetskog rata 7. i 8 . kolovoza 1915. godine svojom predstavom gostovao Marijan Matijević, poznati hrvatski atleta i „najjači čovjek na svijetu“. Na priredbi u dvorani svratišta Preradović publici je demonstrirao svoju snagu uz...